RIJEKA – Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci, u prvoj je polovici ove godine zabilježila rast prometa od petnaest posto, u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim segmentima poslovanja. U prvih šest mjeseci ove godine tako je prekrcano ukupno 1.418.716 tona tereta, u odnosu na 1.232.131 tona u prvoj polovici 2021. godine.

U prvih je šest mjeseci ove godine Luka Rijeka d.d. ostvarila dobit u iznosu od 9.511.892 kuna. U tom razdoblju ukupni prihodi iznose 106.498.427 kuna te su za 21 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je riječ gotovo isključivo o poslovnim prihodima, dok su rashodi istodobno povećani za sedam posto, u odnosu na prošlu godinu i iznosili su 96.986.534 kuna.

Velika potražnja

Najveći i najznačajniji rast prometa zabilježen je u segmentu kontejnera, od čak 296 posto, izraženo u tonama. U prvoj polovini godine u kontejnerskom je prometu ostvaren rezultat od 150.026 tona, naspram prošlogodišnjih 37.917 tona. Kada je riječ o broju TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), Luka Rijeka d.d. prekrcala je u ovoj godini 76.623 TEU-a, a lani u istom periodu 17.875 TEU-a. Ovakav dramatični rast kontejnerskog prometa u prvom je redu ostvaren razvojem kontejnerskog Terminala Depo na Škrljevu, gdje se Luka Rijeka d.d. bavi uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo, Depo i Terminala Rijeka i obrnuto.

Na Terminalu Depo ostvarena je velika većina od ukupnog kontejnerskog prometa Luke Rijeka d.d., sa 137.833 tona, odnosno 69.897 TEU jedinica. Pri tom valja imati na umu da je riječ o kontejnerskom prometu isključivo Luke Rijeka d.d., a ne kontejnerskog terminala na Brajdici, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata d.d. (AGCT), u kojoj Luka Rijeka d.d. ima 49 postotni vlasnički udio, dok 51 posto vlasničkog paketa drži filipinski ICTSI, a čiji je kontejnerski promet daleko veći, s ukupno prekrcanih 195 tisuća TEU-a.

Promet generalnog tereta narastao je za devet posto, s prošlogodišnjih 329.813 tona, na 359.920 tona, pri čemu je najveći udio drva, s čak 54 posto, od ukupnog generalnog tereta, dok je na drugom mjestu metal, najvećim dijelom staro željezo koje je činilo 16 posto tereta, a na trećem su kamen i građevinski materijali s oko devet posto od ukupno prekrcanog generalnog tereta.

U promatranom periodu ukupno je prekrcano 908.770 tona rasutog tereta, što je pet posto više od 864.401 tona prekrcanih u prvih šest mjeseci 2021 godine. U ovom segmentu uvjerljivo najveći udio čini željezna rudača koja se prekrcava na terminalu za rasute terete u Bakru, s 47 posto, kameni agregat koji se prekrcava u Bršici čini 12 posto svih rasutih tereta, dok po devet posto udjela imaju ugljen te žitarice, zahvaljujući poslovanju silosa u Rijeci koji je pretrpošle godine ponovno stavljen u funkciju, što se, s krizom na tržištu žitarica uzrokovanom ratom u Ukrajini, pokazalo kao više nego dobar potez, s obzirom na veliku potražnju za prekrcajnim i skladišnim kapacitetima u segmentu trasnporta žitarica na europskom i svjetskom tržištu.

Kadrovska konsolidacija

– Da imamo dvostruko veće kapacitete silosa, sve bismo popunili, kaže predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac koji ističe kako je u prvoj polovini ove godine ostvaren rast prometa u svim segmentima, pri čemu je ostvaren i dobar financijski rezultat.

– Svi su terminali radili dobro. Uvijek može i bolje, ali ne možemo biti nezadovoljni, jer je rast prometa ostvaren paralelno s građevinskim radovima koji se izvode na području riječkog lučkog bazena, zbog čega je otežana manipulacija teretom unutar luke. U ovoj godini smo dijelom povećali cijene naših usluga, a posebno nas raduje više nego dobro poslovanje kontejnerskog Depoa na Škrljevu, gdje bilježimo troznamenkasti rast prometa. Pokazala se ispravnom odluka da taj dio poslovanja zadržimo u Luci Rijeka d.d., odnosno da depo ne damo u koncesiju. Vjerujem da će dobri rezultati biti nastavljeni do kraja ove godine, rekao je Grabovac, ističući kako je Luka Rijeka u zadnjih godinu dana i kadrovski konsolidirana.

Grabovac ističe i potrebu ulaganja u nove strojeve i opremu, pri čemu je Luka pokrenula postupak nabave jedne nove mobilne lučke dizalice, no za značajniji rast prometa potrebno je sveobuhvatno ulaganje u radna sredstva na gotovo svim terminalima.

Za takvo ulaganje neophodna je odluka vlasnika tvrtke o dokapitalizaciji društva, a takvu je odluku, sa sadašnjom vlasničkom strukturom ipak teško očekivati. Poslovanje Luke i dalje je opterećeno vlasničkim odnosima. Poljski OTL koji je bio najveći pojedinačni dioničar Luke, za čije je uprave bilo poslovanje Luke Rijeka d.d. značajno palo, u prometnom, financijskom i kadrovskom smislu i dalje drži 7,87 posto dionica, Rubicon Partner Ventures, također iz Poljske, ima 17,51 posto, država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) drži 25,02 posto dionica, AZ obvezni mirovinski fond, zajedno s OTP bankom upravlja s 15,02 posto, na skrbničkom računu, PBZ također putem skrbničkog računa 8,75 posto, PBZ/Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 7,60 posto, uz brojne male dioničare.