Zbog toga što su lani u najvećoj energetskoj krizi u posljednjih nekoliko desetljeća energetske tvrtke višestruko povećale svoje profite, Europska komisija dala je okvir državama članicama za naplatu dodatnog poreza na ekstraprofit prvenstveno u energetskom sektoru, a Hrvatska ga je proširila na sve tvrtke koje su imale prihod veći od 300 milijuna kuna i rast dobiti od 20 posto u odnosu na prethodne četiri godine.

Španjolska i Mađarska posebno su pritom ciljale na bankarski sektor, slično je ovih dana najavila i Italija, što je u Hrvatskoj izazvalo posebnu pažnju jer su talijanske banke vlasnici dviju najvećih domaćih banaka, Zagrebačke i Privredne banke Zagreb.

Manje zanimanja u Hrvatskoj je izazvala odluka estonske vlade da bankama poveća porez s 14 na 18 posto ili zakon u Litvi po kojemu će banke plaćati dodatni porez na iznos neto marže koji za 50 posto premašuje četverogodišnji prosjek.

Novi porez plaćat će se po stopi od 60 posto i njime vlada u Litvi želi potaknuti banke da smanjuju kamate na kredite i povećavaju kamate na štednju građana i time smanje svoju maržu.

Oni kojima su neto prihodi od kamatnih marži povećani za manje od 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek neće platiti taj novi porez.

Ne treba čekati

Očito je da se nacionalne vlade u cijeloj Uniji sada nose s posljedicama odluka Europske središnje banke koje su povećale zarade banaka i zasad je većina odlučila reagirati uvođenjem jednokratnih poreza.

Da se o tome razmišlja i u Hrvatskoj, potvrdilo nam je u utorak Ministarstvo financija ističući da uz ostale mjere razmatraju i one iz porezne politike.

Što o tome misle u Hrvatskoj udruzi banaka nismo uspjeli doznati jer na naš upit o mogućnosti uvođenja poreza nisu odgovorili.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da je dobro da Vlada razmatra rješenja, pa i ona iz porezne politike, ali da ih ne bi smjela razmatrati predugo jer je vrijeme da se reagira, s obzirom na to da nacionalne vlade u Uniji ne čekaju više da Europska komisija nešto učini nego same povlače određene poteze.

– Već dvije godine konstantno imate raspravu po državama članicama o ekstraprofitima u pojedinim sektorima, na prvu se loptu razgovaralo o energetskom sektoru, ali taj se trend širi na sve više sektora i države vide da Komisija o tome samo govori, ali da ništa ne čini.

Pa se u dijelu članica vode ozbiljni razgovori o maržama u trgovini, u telekomunikacijskim kompanijama, a kad su banke u pitanju to je problem cijele Europe.

Do prije nekoliko mjeseci Europska središnja banka je govorila o tome da najveća prijetnja podgrijavanju inflacije dolazi od povećanja plaća, a za to vrijeme su međunarodne kompanije, koje se ponašaju kao oligopoli, diljem Europe postizale rekordne marže.

Rasprava o tim maržama sada se vodi po državama članicama i one će reagirati, neće čekati Komisiju, napominje Lovrinčević.

Zaštititi građane

On kaže da se u posljednje dvije godine pokazalo da europsko gospodarstvo koje je zamišljeno kao tržišno i socijalno ne funkcionira tako, jer da postoji zdravo tržište, onda bi se tvrtke natjecale konkurentnim cijenama, a da je ta ekonomija i socijalna, ne bi sve više padao životni standard europskih građana, dok profiti tvrtki za koje rade rastu.

– Ozbiljno se za pojedine djelatnosti vodi rasprava o maržama i nije samo porez taj koji država može nametnuti bankama, ona može ograničiti neto marže po pojedinim sektorima.

Liberali i svi oni koji se pozivaju na tržište smatraju to neprihvatljivim, ali gdje je to tržište ako na njemu nema konkurencije, ako je rast marži zagarantiran, ako su pojedine kompanije jače ne samo od nacionalnih država nego i od cijelog EU-a.

Sadašnji sastav Komisije neće učiniti ništa, ne treba se nadati odgovoru iz Bruxellesa. Nacionalne države će štititi svoje građane i svi će se ponašati po principu: »Tko se zadnji skrio, magarac je bio.« Neće valjda Hrvatska biti taj magarac, upozorava Lovrinčević.

Nije normalno da banke na višak likvidnosti mogu ubirati kamatu

Željko Lovrinčević podsjeća na to da je francuska vlada prisilila maloprodajne lance da odustanu od poskupljenja ovog ljeta, a da će se zemljama koje su uvele porez na banke svaki dan pridruživati sve više članica, pa Hrvatska ima izbor između uvođenja poreza i ograničavanja neto kamatnih marži.

– Ako države ne budu reagirale već sada, bankama će trenutni ekstraprofiti što ih ostvaruju na kamatnim maržama postati uobičajeni i očekivat će istu razinu svake godine.

Onaj tko barem malo želi zaštiti svoje građene mora već sada reagirati, jer se mora jasno reći da ova situacija nikako nije normalna, da banke na višak likvidnosti mogu ubirati kamatu od 3,7 posto od središnjih banaka, a da pri tome ništa ne moraju raditi.

Ako se brzo ne reagira, vlasnici i dioničari banaka takve će zarade ubuduće doživljavati kao redovite i sve će im ispod toga biti neprihvatljivo, zaključuje Lovrinčević.