Novi modul za uplinjavanje trebao biti ugrađen na brod tijekom rujna i listopada iduće godine / Foto NEL PAVLETIĆ/PIXSELL
U tijeku su izmjene Pravila rada Terminala gdje ćemo detaljno opisati način zakupa, kaže direktor tvrtke LNG Hrvatska Ivan Fugaš
povezane vijesti
Ponude za ugradnju novog modula za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na FSRU (ploveća jedinica za uplinjavanje i skladištenje plina) brod »LNG Croatia« bit će otvorene 3. rujna, do kad je rok za predaju ponuda na javnom natječaju za ugradnju novog modula kojim će kapacitet Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) biti povećan sa sadašnjih 2,9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, na 6,1 milijardi kubičnih metara, potvrdio je Ivan Fugaš, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom.
Procijenjena vrijednost ugradnje novog modula je 17 milijuna eura, bez poreza, a natječaj je raspisan za dva ugovora, od kojih se prvi, procijenjen na 15 milijuna eura, odnosi na usluge koje uključuju instalaciju, implementaciju i puštanje u rad novog modula i opreme na FSRU LNG Croatia, a drugi, procijenjene vrijednosti od dva milijuna eura, na nabavu i ugradnju elektroenergetske opreme za integraciju FSRU-a s modulom i pratećim kapacitetom. Sam modul, vrijedan 22,97 milijuna eura, proizvodi tvrtka Wartsila Gas Solutions, u kineskom brodogradilištu Nantong CIMS Sinopacific, a rok za završetak proizvodnje je veljača iduće godine, nakon čega će biti dopremljen u brodogradilište gdje će biti ugrađen na LNG Croatia.
Očekuje se da će ugradnja biti obavljena u nekom od mediteranskih brodogradilišta, kako bi se taj postupak, tijekom kojeg će LNG terminal na Krku biti izvan funkcije, obavio u najkraćem mogućem vremenu.
LNG Hrvatska jedini u LNG industriji u svijetu provodi javni natječajFugaš ističe da je LNG Hrvatska trenutno jedini investitor u LNG industriji u svijetu koji ulaganje u proširenje kapaciteta mora obaviti sukladno zakonu o javnoj nabavi, odnosno putem javnog natječaja. – Moramo naglasiti da trenutno jedini u LNG industriji u svijetu provodimo javni natječaj sukladno Zakonu o javnoj nabavi za ovakvu vrstu radova s obzirom na to da bi zbog specifičnosti radova, rokova te karakteristika broda normalno bilo procijeniti, odnosno obaviti audit s potencijalnim brodogradilištima u blizini no kako smo obveznici javne nabave, nismo mogli obaviti navedeno, kaže Fugaš. Ovakvi se radovi, uobičajeno, ugovaraju izravnim pregovorima vlasnika plovila, odnosno ulagača i tvrtki koje imaju iskustva i tehničkih mogućnosti za njihovu izvedbu. No, budući da je LNG Hrvatska tvrtka u vlasništvu HEP-a i Plinacra, tvrtki u državnom vlasništvu, a sam terminal najvećim je dijelom izgrađen sredstvima EU-a, tvrtka je obveznik javne nabave, što bi moglo predstavljati prepreku u smislu prikupljanja ponuda zainteresiranih, no s obzirom na vrijednost posla, očekuje se da će interesa biti. |
Konstantan interes
Novi modul za uplinjavanje, prema Fugaševim bi riječima trebao biti ugrađen na brod tijekom rujna i listopada iduće godine, što će značiti i da će već za plinsku godinu 2025./26. (koja započinje 1. listopada 2025. godine) kapacitet LNG terminala biti povećan pa će, u skladu s tim, do kraja ove godine biti raspisan natječaj za zakup dodatnih kapaciteta, budući da je postojeći kapacitet terminala zakupljen sve do 2036. godine.
– Trenutno je u tijeku natječaj za ugradnju i implementaciju modula za uplinjavanje s rokom dostave ponuda do 3. rujna 2024. godine. Radovi na ugradnji modula za uplinjavanje planirani su u rujnu i listopadu 2025. godine, odnosno da sve bude spremno početkom plinske godine 2025./2026., ističe Fugaš.
U plinskoj godini 2025./2026, stvarni dodatni kapaciteti isporuke plina s terminala neće biti ni blizu 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, koliko će sam terminal moći uplinjavati, jer će Plinacro, operater transportnog sustava plinovoda koji trenutno izvodi radove na izgradnji plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, do tad povećati kapacitet prihvata plina s terminala na oko 3,5 milijardi kubičnih metara.
Fugaša smo stoga pitali koliki bi dodatni kapacitet uplinjavanja i isporuke plina u transportnu mrežu mogao biti ponuđen za plinsku godinu 2025./26. i pod kojim uvjetima, odnosno hoće li tarife za tu sezonu u natječaju za ponude zakupa ostati iste sadašnjima.
– Plinovod je još u izgradnji pa ne znamo točnu brojku, no očekujemo da će u plinskoj godini 2025./2026. kapacitet Terminala biti povećan za dodatnih oko 700 – 750 milijuna kubika prirodnog plina.
U tijeku su izmjene Pravila rada Terminala gdje ćemo detaljno opisati način zakupa, a raspisivanje natječaja za zakup dodatnih kapaciteta očekujemo krajem ove ili početkom sljedeće godine, odgovorio je direktor LNG Hrvatske koji o detaljima izmjena Pravila rada Terminala nije htio govoriti prije nego što budu objavljeni.
Što se tiče interesa tržišta za zakup novih kapaciteta, budući da će s njima LNG terminal debelo premašivati ukupnu godišnju potrošnju prirodnog plina u Hrvatskoj, Fugaš ističe da je on konstantan.
– Kao i cijelo ovo vrijeme do sada, i postojeći kao i potencijalni novi zakupci konstantno se informiraju o napretku radova na povećanju kapaciteta, stoga očekujemo da će nakon raspisivanja natječaja za zakup oni biti zakupljeni, kaže.
Opskrba susjeda
Zanimalo nas je i je li među zainteresiranima alžirski Sonatrach, čiji je čelni čovjek Rachid Hachichi u razgovoru za tamošnju nacionalnu televiziju spomenuo i hrvatski LNG terminal kao jedan od mogućih ulaza za alžirski plin na europsko tržište, Fugaš odgovara da je bilo razgovora isključivo o tehničkim mogućnostima terminala.
– Redovito imamo kontakte sa svim svjetskim proizvođačima ukapljenog prirodnog plina (UPP) i brodarima naročito. Sve su to kontakti tehničke naravi gdje se svi informiraju oko kvalitete UPP-a te tehničkim karakteristikama Terminala zbog dolaska brodova za prijevoz UPP-a, no navedeno samo potvrđuje tu mogućnost dobave prirodnog plina iz svih dijelova svijeta što prije izgradnje Terminala za UPP nismo imali.
Što se tiče same dobave UPP-a, tu ih usmjeravamo na naše korisnike Terminala s obzirom na to da samo s njima mogu dogovoriti prodaju, odnosno nabavu UPP-a, odgovara Fugaš.
Upit o povećanju kapaciteta postojećih plinovoda, kao i o izgradnji dodatnih te interkonekcija prema Sloveniji i Mađarskoj, kojima bi se omogućilo povećanje ukupnog kapaciteta do maksimalnog kapaciteta LNG terminala, a time i značajnija opskrba susjednih tržišta, uputili smo i Plinacru.
Predsjednik uprave Plinacra Ivica Arar podsjeća da je Plinacro s Ministarstvom gospodarstva i Fondom za energetsku učinkovitost početkom srpnja potpisao ugovor o dodjeli sredstava za jačanje plinske infrastrukture.
– Riječ je o ugovoru u kojem se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura za izgradnju četiriju plinovoda Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko. Postojeći plinovod Omišalj – Zlobin povezat će se plinovodima Zlobin – Bosiljevo i Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak koji će s postojećim plinovodom Kozarac – Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za UPP na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom.
Kapacitet plinovoda od Zlobina preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećat će se na maksimalno mogućih 3,5 milijardi kibika godišnje. Planira se nadograditi i plinovod prema Sloveniji fazom 1 na dionici Lučko – Zabok, čime bi se postigao kapacitet transporta plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi kubika godišnje i pokrila njihova vršna potrošnja.
– Sva planirana infrastruktura biti spremna za transport vodika u budućnosti, ističe Arar.
Jačanje infrastrukture
Na dionici Zlobin – Bosiljevo, gdje su već u tijeku radovi, već su zavarena 43 kilometra cijevi, od ukupno 58, pri čemu je 32,5 kilometara već položena u rov i zatrpana, uz izvedene prateće radove.
– Završetak radova očekuje se u skladu s planom u drugom kvartalu 2025. Dovršetkom radova i puštanjem u rad magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo sadašnji kapacitet plinskog transportnog sustava Plinacra povećat će se s 2,9 na 3,5 milijardi kubika na godinu, kaže Arar.
Za preostale plinovode projekta »Jačanje plinske infrastrukture« Plinacro je, dodaje, za plinovode Zabok -Lučko, Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak već sklopio ugovore za nabavu čeličnih cijevi te ugovore za isporuku, puštanje u rad i održavanje opreme.
Uz to, pokrenuti su postupci javne nabave za nabavu usluge nadzora nad proizvodnjom i isporukom cijevi za plinovode Zabok – Lučko, Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak te postupak javne nabave usluge stručnog nadzora za plinovod Zabok – Lučko.
– U pripremi su i postupci javne nabave za nabavu usluge stručnog nadzora za plinovode Bosiljevo – Sisak i Kozarac -Sisak te postupci javne nabave radova na izgradnji plinovoda Zabok – Lučko, Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak. Ne bude li nepredviđenih problema, projekte je moguće je dovršiti kako je planirano sredinom 2026. godine, zaključuje Arar.
