Prema Vladinom prijedlogu proračuna za iduću godinu ukupni prihodi se projiciraju na 28,5 milijardi eura i trebali bi biti veći za tri posto u odnosu na ovu godinu, dok bi rashodi trebali iznositi 32,6 milijardi eura, odnosno čak 11,2 posto veći nego 2023. Zamoljen da komentira proračun za 2024. ministar financija Marko Primorac rekao je da pridjev »predizborni« stoji samo zbog toga što se donosi u predizborno vrijeme.

– Ako pogledate komponente tog proračuna, on je takav da se rashodi povećavaju, a povećava se i deficit u odnosu na onaj kakav smo imali u planu i za ovu godinu. Međutim, povećanje rashoda i deficit nisu nastali slučajno, kao rezultat ne znam kakvih političkih ambicija po pojedinim resorima, nego isključivo zbog realnosti u kojoj se nalazimo i potrebe da nastavimo s odgovornom fiskalnom politikom, rekao je ministar.

Danas puno lakše

Primorac je proračun komentirao na margini konferencije Poslovnog dnevnika »Zagreb – bankarsko i financijsko središte« na kojoj su sudjelovala čak četiri bivša ministra financija – Martina Dalić, Slavko Linić, Zdravko Marić i Boris Lalovac – i koji su govorili o problemima s kojima su se susretali tijekom svojih mandata, složivši se da je danas puno lakše biti ministar financija, kada je Hrvatska članica Europske unije i eurozone.

Zdravko Marić tako je podsjetio da nam je na početku mandata premijera Tihomora Oreškovića prijetio pad kreditnog rejtinga stepenicu ispod junka, odosno da nam je kreditni rejting bio toliko nizak da se nalazio na razini za koju nema naziva »jer nitko tamo nikad nije bio«.

– Ekonomske i političke okolnosti bile su drukčije nego danas. Bilo je to vrijeme tranzicije i traženja našeg puta prema kapitalističkom sustavu i tržišnoj ekonomiji zemlje koja je propustila prvi val inozemnih investicija.

To je po mom mišljenju jedan od najvažnijih faktora za oblikovanje sustava kakav Hrvatska ima danas. To je bilo vrijeme u kojem je Hrvatska bila sama. Danas to nije. I uživa mnoge blagodati i osigurače od članstva u EU-u i eurozoni, podsjetila je Martina Dalić, dodavši da nam je tranzicija završila u vrijeme Milanovićeve Vlade, dok je ministar financija bio Slavko Linić koji je naveo prioritete i probleme njegova mandata.

– U 2012. fiskalnoj godini imali smo posljedice kriza iz ranijeg perioda, ukupno 1,2 milijuna zaposlenika, a broj umirovljenika i nezaposlenih veći od tog broja. Parafiskalnim nametima hranile su se Hrvatske vode, HEP ništa nije ulagao, Ina s novim vlasnikom ništa nije ulagala, HŽ je stvarao novi dug, 75 tisuća subjekata bilo je za stečaj.

Nenaplaćeno je bilo 40 milijardi kuna potraživanja Porezne uprave. Podigli smo PDV na 25 posto samo da ne opteretimo poduzetnike i da možemo krenuti s nizom zahvata i u proračunu i u javnom sektoru, namirili smo deficite mirovinskom, zdravstvenom…

Čini mi se da je to bio dobar potez jer je PDV još toliki, rekao je Linić te podsjetio da su predstečajne nagodbe, koje izazivaju niz polemika, bile jednoglasno prihvaćene u Hrvatskom saboru. Također je ustvrdio da smo imali preveliko opterećenje neto plaća.

Proračun realan

– U usporedbi sa zemljama EU-a imamo prevelike doprinose, mirovinske i zdravstvene. Mirovinski nećemo moći smanjiti, ali zdravstveni treba najmanje prepoloviti. Tad bi poduzetnici mogli podići plaće.

Prostor za to moramo naći u porezu na imovinu. Jer veće poreze trebaju plaćati bogatiji i zdraviji. Kad sam to pokušao, nisam uspio, tu je izbio sukob sa strankom. A tu su i parafiskalni nameti – treba natjerati državne institucije da žive od svoga rada, a ne od parafiskalnih nameta, poručuje Linić, dok Boris Lalovac smatra da »moramo prvo reći zdravstvu koliko stvarno košta«.

– Mislim da je već desetak sanacija bilo u sustavu zdravstva, Slavko ih je proveo dvije, tri. I treba veće oporezivanje nekretnina koje nisu u funkciji. Nedavno je i Europska komisija donijela direktivu da agencije za najam, a ne vi kao iznajmljivači, moraju slati izvješća o prometu da se vidi koliko poreza se treba platiti, tvrdi Lalovac.

Po riječima aktualnog ministra financija, ove godine ćemo ostvariti gospodarski rast od 2,8 posto, iako su značajni inflatorni pritisci još uvijek prisutni. Sljedeće godine očekuje se značajno usporavanje inflatornih pritisaka. »Proračun je u ovim okolnostima realan i održiv«, naveo je Primorac, dodavši da Hrvatska ima četvrti najniži deficit na području eurozone.

Poziv građanima da zamijene kune u eure

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je kazao kako su se pozitivni učinci uvođenja eura u cijelosti ostvarili: uklanjanje kamatnog rizika, relativno niže kamatne stope, veća otpornost na šokove i niži transakcijski troškovi.

Kazao je kako je efekt rasta cijena zbog uvođenja eura mogao biti i viši jer smo se baš u trenutku ulaska u eurozonu našli u okruženju veće stope inflacije i snažnog rasta kamatnih stopa.

– To se sve moglo odraziti na rast gospodarstva, što se srećom nije dogodilo, rekao je Vujčić. Pozvao je građane koji još kune nisu zamijenili eurima (a u optjecaju je oko 5 milijardi kuna) da to učine do kraja godine u još nekoliko banaka koje to rade jer će nakon prvog siječnja to moći napraviti samo u HNB-u.