Pomorski transport, a posebice kontejnerski, predstavlja važnu kariku u složenim opskrbnim lancima. Čak dvije trećine robe prevozi se morskim putem, a nesmetan transport, pretovar, skladištenje robe i ostale logističke aktivnosti su ključne za uravnoteženo odvijanje opskrbnih lanaca. Međutim, kao i cijelo gospodarstvo, ni taj sektor nije zaobišla korona. Brodari, pomorski agenti, morske luke, lučki djelatnici, logistički operatori i prijevoznici su se u 2020. godini suočili s nizom izazova uslijed pandemije COVID-19. U početku pandemije, kad je došlo do lockdowna, usporila se trgovina, a samim time i prijevoz robe, a prazni kontejneri su stajali u lukama. S ponovnim popuštanjem mjera i postepenim oporavkom trgovine, opskrbni lanci i svi poslovi povezani s njima su se morali prilagoditi novoj situaciji. U lukama su usvojene nove zaštitne mjere koje su dodatno usporile lance opskrbe zbog čega se i danas osjećaju posljedice.

Ipak, za vrijeme razdoblja pandemije bilježio se porast online trgovine. Potrošači su umjesto odlaska na putovanja, kazališta i koncerte, počeli preusmjeravati svoju kupovinu na namještaj, kućanske aparate, opremu za vježbanje, različite gadgete i slično. To je dovelo do velike potražnje za uvozom roba, pretežito iz azijskih zemalja. Nagli porast potražnje za robama je utjecao na povećanu potražnju za prijevozom, tj. potražnju za kontejnerima, a sve je to dovelo do neravnoteže u opskrbnim lancima u prvoj polovici 2021. godine.

Što se zapravo dogodilo? Za početak, došlo je do nedostatka kontejnera potrebnih za prijevoz tereta. Nedostatak kontejnera, odnosno manja ponuda od potražnje, rezultirala je visokim cijenama prijevoza koju su neki brodari dobro iskoristili u svoju korist. Zatim se dogodila zagušenost u glavnim svjetskim lukama, a zbog povećane potražnje za robama i nedostatka radne snage događale su se situacije da je čak u jednom trenutku šezdeset do devedeset brodova čekalo na prihvat i iskrcaj robe. Potražnja za logističkim uslugama jednostavno je premašila njezine kapacitete i nastala su logistička uska grla diljem svijeta. I onda se još kao šlag na kraju nasukao i brod – Ever Given u Sueskom kanalu.

Kao odgovor na novonastale izazove, dolazi do narudžbi dodatnih kontejnera, ali sa zakašnjelom reakcijom. Uz to se javlja i problem sporog obrtaja kontejnera. U situaciji nedostatka kontejnera, poduzeća uzimaju nazad prazne kontejnere jer zbog zagušenosti luka cijeli proces ponovnog vraćanja punog kontejnera traje presporo. Kako navodi Reuters, nekada se na obrtaj kontejnera čekalo otprilike 60 dana, a danas to traje 100 dana. Sve je to rezultiralo neravnotežom u opskrbim lancima, jer osim potrošačke robe koja kasni, kasne i sirovine i repromaterijali za daljnju proizvodnju robe. Kupci se susreću s nedostatkom proizvoda na zalihama. Ova situacija pogađa sve, od proizvođača, logističkih operatora, prijevoznika, trgovaca pa sve do potrošača. Stoga se očekuje iznalaženje novih rješenja kako bi se zadovoljilo i tržište ponude i tržište potražnje.

Luka Rijeka pokazuje sve veću ulogu na plovidbenim pravcima. Iako se posljedice pandemije reflektiraju i na domaćem tržištu u smislu kašnjenja brodova i promjena u plovidbenom redu, situacija nije kritična kao u glavnim europskim lukama. Najviše kontejnerskog prometa u Rijeci ostvaruju Maersk Line, COSCO, MSC te CMA CGM. Osim toga, u luci Rijeka je rastao kontejnerski promet u 2021. godini pa je tako na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata zabilježen rast od 21 posto u prvom tromjesečju 2021. godine, u odnosu na isto razdoblje lani. Tako se luka Rijeka ponovo nameće kao značajna karika u opskrbnim lancima.

Izv. prof. dr. sc. Helga PAVLIĆ SKENDER
prodekanica za preddiplomske i diplomske studije