Nadam se da ću s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem moći raditi koliko god je moguće, no ta odluka nije na meni.

Ali, kad radite s grupom ljudi, konkretno muškaraca, uvjeravam vas, kada imate ovako dobrog suradnika, želite ga zadržati, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke na 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji u Dubrovniku, odgovarajući na novinarska pitanja o kraju drugog mandata guvernera Vujčića, te mogućnosti da dobije treći.

“To je moj pogled, ali nije na meni da o tome odlučujem”, ogradila se Lagarde, s porukom da ne komentira poteze Vlade ili političku situaciju, već gleda samo dužnost središnje banke da ostvaruje svoj cilj i drži inflaciju pod kontrolom.

Rekla je i da je zadnji put kada je bila u Dubrovniku, to također bilo na ekonomskoj konferenciji. Tada je bila na čelu MMF-a, a Hrvatska tada još nije bila u eurozoni.

Veliki uspjeh Hrvatske

– Vrativši se sada kao predsjednica ECB-a, kada je Hrvatska u eurozoni i koristi euro kao svoju valutu, to me čini vrlo zadovoljnom jer je Hrvatska prošla dobar i dug put da se pridruži eurozoni što je veliki uspjeh.

Neki će govoriti o rastu inflacije i, da, ona se događa uvijek kada se nova članica pridružuje eurozoni, ali procjenjujemo da je ovdje konkretno utjecaj ulaska u eurozonu na inflaciju vrlo malen, sitan, svega 0,4 posto, istaknula je Lagarde.

Ponovila je više puta da je monetarna politika ovdje u dobrim rukama HNB-a te da je zadovoljstvo raditi s Vujčićem. Navela je da HNB uvijek ima dobre i korisne ekonomske poglede i znatno doprinosi raspravama koje imaju kada na razini eurosustava donose odluke.

Lagarde je istaknula i da je inflacija definitivno na silaznoj putanji, te da se ide k cilju od 2 posto inflacije koji mora biti dosegnut u srednjem roku i biti održiv.

– Sve naše projekcije ukazuju da će inflacija biti na 2 posto u drugoj polovici iduće godine, i to je smjer prema kojem idemo, rekla je Lagarde, poručivši da su se zato i odlučili sada sniziti ključne stope, s obzirom na očekivanja oko procesa dezinflacije.

Bit će, kaže, nekih skokova, grbi na cesti, ali ta putanja je sigurno silazna, opisala je. Na pitanje o specifičnosti hrvatske ekonomije u pogledu veće inflacije od prosjeka eurozone, je li to povezano s rastom plaća u javnom sektoru, te što bi u tom smislu poručila vladi RH, Lagarde je kazala da je unutar eurozone 20 članica i njen je posao da promatra sve, te primijeni politiku dobru za sve.

– Jasno je da će neke zemlje imati veći rast, a Hrvatska ima i jednu od najvećih stopa rasta u cijeloj eurozoni, a ima također i veću inflaciju od prosjeka eurozone.

To često dolazi zajedno. Isto tako, stopa nezaposlenosti je niža od prosjeka eurozone. S većim rastom dolazi i veća inflacija, a mislim da će se solidno javno financiranje unutar fiskalnog okvira nastaviti i sigurna sam da će Hrvatska u tom pogledu ostati na pravom putu, rekla je Lagarde. Guverner Boris Vujčić otvorio je konferenciju, pozdravio skup, a posebno Lagarde, “svoju šeficu”, kako je kazao.

Naglasak na inflaciji

– Drago mi je da smo ovdje na 30. obljetnici Dubrovačke konferencije koja je počela još za vrijeme rata i izrasla u instituciju koja omogućava tako dobar program i ima tako ugledne goste kao što ih imamo ove godine, a posebno mi je drago da mogu pozdraviti Christine, koja je prvi puta na konferenciji otkako je Hrvatska ušla u eurozonu, kazao je Vujčić.

Naveo je da se raspravlja o svim glavnim monetarnim temama, s naglaskom na inflaciju i transmisijski mehanizam monetarne politike, na rezultatima privatnih i središnjih banaka, ulozi nebankankovnih financijskih institucija, načinu odlučivanja u središnjim bankama, gdje se uspoređuje ECB s Fedom i drugim središnjim bankama, “ozelenjavanjem” financijskog sustava i drugim politikama.

Upitan o kamatama, Vujčić je rekao da je Hrvatska i do sada imala kamate niže nego druge zemlje eurozone, ovaj trenutni pad ključnih stopa se neće osjetiti, ali hoće ako se takva politika bude nastavila, o čemu će se odlučivati temeljem podataka.

Što se inflacije tiče, kaže da će usporavati bez obzira na značajan doprinos koji dolazi isključivo od turističkih usluga, odnosno rast će manje nego prije. Govorio je i o tržištu rada, pri čemu je zaposlenost viša no prije, no bazen radne snage se u Hrvatskoj smanjuje, te se suočavamo s manjkom radne snage.

– Tu je potražnju moguće zadovoljiti na tri načina, jedna je povećanje stope participacije da oni koji su u radnoj dobi, a ne rade, da se zaposle, a drugo, da produžimo radni vijek, da dakle ljudi rade duže, i treće je imigracija.

Kao društvo moramo odlučiti kojim putem ići, jer taj problem neće biti manji, rekao je Vujčić. Na pitanje, želi li treći mandat, kaže da je još mjesec dana do isteka drugog.

– Mogu samo ponoviti da sam koncentriran da ono što sam radim, da to radim najbolje, kao što sam radio i cijelu svoju karijeru u središnjoj banci, a na drugima je da ocijene, radim li dobro svoj posao, zaključio je guverner.