RIJEKA – Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke prema euru ojačala za dodatnih 0,05 posto, dok je nastavila slabjeti prema američkom dolaru, koji je dosegnuo najvišu razinu u zadnjih 20 godina.

Srednji tečaj eura sada je nešto iznad 7,5 kuna. Kuna je, međutim, opet izgubila na vrijednosti prema franku, dolaru i funti. Srednji tečaj franka je na 7,83 kune, funte na 8,9, te dolara na 7,56 kuna. Riječ je o tome da dolar i franak jačaju prema euru, pa onda jačaju i prema kuni, pri čemu sezonske oscilacije, gdje kuna na tečajnici HNB-a sada malo jača prema euru zbog turističkih deviza, nisu očito dovoljne da bi kompenzirale izraženiji pad eura prema svjetskim valutama.

Početkom tjedna tako je probijen i paritet, odnosno euro je prvi puta u svojoj 20-godišnjoj povijesti kraj dana dočekao slabiji nego dolar: 1 euro vrijedi 0,99 američkih dolara. Euro prema dolaru slabi iz više razloga. Prvi je fundamentalni, a odnosi se na produbljivanje energetske krize. Europa je uvozno ovisna o ruskom plinu i po tom pitanju je daleko ranjivija od SAD-a, a posebno se to odnosi na glavno gospodarstvo eurozone, ono njemačko.

Drugi je razlog monetarni, pri čemu se američki Fed prema inflaciji postavlja bitno agresivnije od ECB-a. Eurozonu više muče recesijska očekivanja. Jedna od ključnih ECB-ovih stopa, ona na deponirana sredstva, još je na nuli, odnosno tek je nedavno izašla iz negativnog teritorija, dok kamate u SAD-u već idu preko 3 posto.

Treći je razlog što je američki dolar svjetska valuta »broj 1« i stoga utočište u krizi. Područje koje »pokriva« ipak je homogenije i ujednačenije od šarolike eurozone s raznovrsnim problemima. Valuta koja u duljem periodu jača, i to s još manje oscilacija, švicarski je franak. Kako, dakle, dolar, a pogotovo franak, jačaju prema euru, tako jačaju i prema kuni, jer mi u prosjeku držimo tečaj stabilnim u odnosu na euro. Trenutačni aprecijacijski pritisci na kunu zbog priljeva turističkih deviza nisu to izgleda bitnije promijenili, iako se sezonska kretanja lijepo vide. Već negdje na proljeće kuna je prema euru s razine od 7,57 počela jačati prema 7,55 na početku ljeta, i onda prema sadašnjih 7,50. To je tečajnica HNB-a. Fiksni pak konverzijski tečaj po kojem ćemo uskoro uvesti euro je 7,5345.

Mijenjali i po 6,8

No, unatoč svemu tome, ponegdje se u mjenjačnicama uz more za 100 eura moglo dobiti samo oko 680 kuna ili, »nešto povoljnije«, 710 kuna. Brojni turisti vjerojatno su i mijenjali po tom tečaju, kao što su to činili i ranijih sezona, a ovo je dio mjenjačnica očito odlučio iskoristiti kao zadnju priliku za zaradu kakva iduće više neće biti moguća. Od HNB-a smo tražili da to komentira, a pitali smo i je li, s obzirom na dosta jaku sezonu, ovo ljeto bio problem održati stabilnost tečaja (s obzirom na obvezu stabilnosti zbog skorog uvođenja eura). Iz HNB-a su potvrdili da je »kretanje dnevnog nominalnog tečaja kune prema euru tijekom ljetnih mjeseci ove godine bilo relativno stabilno«.

– Nominalni dnevni tečaj kune prema euru kretao se u razdoblju od kraja svibnja do sredine kolovoza u uskom rasponu od -0,1 posto do +0,2 posto oko prosječnog ostvarenog tečaja od 7,52. Sredinom kolovoza nominalni dnevni tečaj kune prema euru iznosio je 7,51, što je za 0,3 posto niža razina u odnosu na kraj svibnja ili za 0,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Na povremene aprecijacijske pritiske tijekom ljetnih mjeseci ove godine ponajviše je utjecala dobra turistička sezona te posljedično veća ponuda deviznih sredstava. Tijekom ljetnih mjeseci ove godine primjetna je i povremena pojačana korporativna potražnja za deviznim sredstvima, naročito izražena u energetskom sektoru zbog skupljih sirovina i energenata, pa bi se višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance mogao ove godine smanjiti. To je pridonijelo ublažavanju aprecijacijskih pritisaka, tumači HNB. Pored toga, kažu, »sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II i očekivano uvođenje eura dodatno su usidrili očekivanja tržišta, pa tijekom ljetnih mjeseci nije bilo potrebe za intervencijama HNB-a na deviznom tržištu«.

Stvar tržišta

Što se tiče dijela pitanja oko tečaja u ponekim mjenjačnicama, u HNB-u kažu da »na tržištu stranih sredstava plaćanja u Hrvatskoj njegovi sudionici, odnosno banke i ovlašteni mjenjači, samostalno utvrđuju tečajeve stranih valuta u odnosu na kunu koje primjenjuju pri otkupu odnosno prodaji stranih sredstava plaćanja, odnosno utvrđuju ih u skladu sa svojom poslovnom politikom«. Zakonom o deviznom poslovanju uređeno je da se tečaj strane valute prema kuni slobodno formira na tržištu, na temelju ponude i potražnje.

– S obzirom na to da sudionici utvrđuju tečajeve stranih valuta slobodno i samostalno, u skladu s njihovom poslovnom politikom, osoba koja im nudi na prodaju strani gotov novac treba utvrditi, kao i kod ulaska u bilo koji drugi ugovorni odnos s bilo kojim drugim trgovcem, a radi svoje zaštite od ulaska u ugovorni odnos koji bi mogao smatrati nepovoljnim, cijenu, u ovom slučaju kupovni tečaj te treba usporediti taj tečaj s kupovnim tečajevima koje primjenjuju drugi sudionici na tržištu stranih sredstava plaćanja koji posluju na istom području, kažu u HNB-u.

HNB je, ističu, i odlukom uredio, sa svrhom zaštite i informiranosti potrošača, da su ovlašteni mjenjači dužni na mjenjačkom mjestu istaknuti važeću tečajnu listu s tečajevima stranih valuta kojima trguju, na mjestu i na način vidljiv strankama.

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

INFOBOX
HNB: Nismo nadležni

– Ako je transakcija otkupa stranoga gotovog novca već obavljena, a klijent ovlaštenoga mjenjača utvrdi da mu je neprihvatljiv primijenjeni kupovni tečaj, može istoga dana zatražiti od ovlaštenoga mjenjača storniranje transakcije odnosno povrat stranoga gotovog novca. HNB nije nadležan za nadzor poslovanja ovlaštenih mjenjača, nego da taj posao obavlja Ministarstvo financija, Financijski inspektorat. Stoga, ako određeni potrošač smatra da postupanje bilo kojeg ovlaštenog mjenjača nije u skladu s propisima, upućujemo ga da se u tom slučaju obrati navedenom nadzornom tijelu, poručuju u HNB-u.