Iz Ministarstva financija potvrdili su da se aktivno radi na izradi prijedloga zakona kojim će se urediti kupoprodaja i servisiranje potraživanja klijenata banaka, koje ove dalje prodaju agencijama za naplatu.

U izradu prijedloga zakona koji bi dakle trebao konačno zaštititi dužnike su uz predstavnike Ministarstva i akademske zajednice uključeni i predstavnici Fine, a trebali bi se, kažu u ovom ministarstvu, uključiti i ljudi iz Ministarstva pravosuđa i Hrvatske narodne banke.

Nakon što se očitovalo Ministarstvo financija da se na regulativi radi, jučer se oglasio i HNB, koji smo također pitali što se čeka s novim zakonom, s obzirom na to da su se na njegovo donošenje pozvali odbijajući prijedlog dijela oporbe o stavljanju moratorija na prodaju dugova potrošača agencijama.

Iz HNB-a poručuju kako »očekuju da će se navedeno područje poslovanja regulirati transponiranjem Direktive (EU) 2021/2167 o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita u pravni poredak Republike Hrvatske, čiji je rok za implementaciju 29. prosinca 2023. godine«.

Dakle, prema odgovoru HNB-a ispada da bi se do kraja godine trebao stvoriti barem pravni okvir koji će bolje zaštititi dužnike čijih su se dugova banke »odrekle« i prodale ih agencijama.

U HNB-u su to i potvrdili, odnosno kažu da »iako je cilj Direktive razvoj sekundarnih tržišta neprihodonosnih kredita u EU uklanjanjem prepreka i uvođenjem zaštitnih mehanizama za prijenos neprihodonosnih kredita s kreditnih institucija na kupce kredita, istodobno će se transponiranjem direktive u nacionalno zakonodavstvo ostvariti i povećanje zaštite prava dužnika«.

Detaljno uređivanje

– Direktiva propisuje da se nacionalnim zakonom detaljno urede pitanja poslovanja društava za otkup i servisiranje potraživanja, čime bi se potrošačima, čiji krediti će biti predmetom ugovora o kupoprodaji plasmana, osigurala djelotvornija zaštita.

Kao značajna novina uvodi se obveza licenciranja pružatelja usluge servisiranja kredita, odnosno obveza da prije početka obavljanja djelatnosti u matičnoj državi članici ishode odobrenje za rad.

Pružatelji usluga servisiranja (tzv. »serviseri«) su pravne osobe koje, nakon što pribave odobrenje za rad, obavljaju aktivnosti servisiranja kredita, što posebno uključuje naplatu dospjelih iznosa od dužnika, ponovno pregovaranje s dužnikom u vezi s uvjetima iz ugovora o kreditu, upravljanje povezanim pritužbama te informiranje dužnika.

Uvjeti i način izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluga servisiranja kredita bit će jedinstveni na području cijelog EU-a, a direktivom se uređuju i zaštitne mjere kojima bi se osiguralo da se dužnici nakon prijenosa ugovora o kreditu s kreditne institucije na kupca kredita ne nađu u lošijem položaju, te se, između ostalog, uređuju i postupci obavještavanja o aktivnostima koje će biti poduzimane prilikom upravljanja potraživanjima koja su predmet prodaje.

Kao značajnu novost direktiva uvodi i nadzor servisera, a za tu svrhu odredit će se i nadležno tijelo za nadzor te propisati uvjeti i način provođenja nadzora, otkriva HNB.

Prodana potraživanja

– Odsustvo regulacije djelatnosti agencija za naplatu potraživanja najznačajniji je problem u tom procesu, a trebalo bi se u najvećoj mjeri otkloniti prijenosom u domaći zakon Direktive EU-a o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita.

Rok za donošenje tog zakona je, kao što smo naveli, kraj ove godine, s tim da Direktiva EU-a propisuje obvezno licenciranje servisera kredita, njihov nadzor, kao i sustav unutarnje organizacije te dodatnu zaštitu prava potrošača.

Upravo zbog nedostatka zakonske regulacije kupoprodaje plasmana kreditnih institucija, HNB je, slijedom ovlasti iz Zakona o kreditnim institucijama, u cilju zaštite potrošača još 2014. donio Odluku o kupoprodaji plasmana koja je osigurala da, u postojećim zakonskim okolnostima, dužnici ne dođu kod stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema prodavatelju.

Za štetu nastalu potrošaču zbog toga što bi došao u pravno ili stvarno nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju, kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju su plasmani dalje preneseni.

Do sada je jedino HNB svojom Odlukom o kupoprodaji plasmana iz 2014. dodatno razradio zaštitu potrošača u okviru svog zakonskog mandata.

Nadalje, od oko 1.000 upita potrošača godišnje, prosječno 50 ih se odnosi na prodana potraživanja kreditnih institucija, od čega se oko desetak odnosi na prigovore vezane za neprimjereno telefonsko uznemiravanje dužnika, njihovih susjeda i drugih osoba koje nemaju veze s dužnicima, što se do sada pokazao kao jedan od većih problema koji treba riješiti novim zakonom.

HNB svaki prigovor potrošača razmatra s iznimnom pozornošću i od banaka zahtijeva odgovor i reakciju kad god je ona potrebna, tvrde u središnjoj banci.

HNB nema ovlasti mijenjati Odluku o kupoprodaji plasmana

U HNB-u su se osvrnuli opet i na nedavni sastanak sa saborskim zastupnicima, čiji su prijedlog o moratoriju na prodaju odbili.

Kažu doduše da je »sastanak rukovodstva HNB-a s članovima Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske bio konstruktivan i posvećen kupoprodaji plasmana kreditnih institucija«.

Iz HNB-a podsjećaju da su saborski zastupnici tražili moratorij na prodaju plasmana, te pojašnjavaju zašto su to odbili.

– Saborski zastupnici na sastanku su iznijeli inicijativu za izmjenu Odluke HNB-a o kupoprodaji plasmana tako da se uspostavi moratorij na prodaju plasmana koji proizlaze iz potrošačkih ugovora do donošenja zakona kojim će se u pravni sustav RH prenijeti spomenuta Direktiva.

Odluka HNB-a o kupoprodaji plasmana je, međutim, podzakonski akt kojim se ne mogu, odnosno ne smiju, mijenjati odredbe zakona.

Budući da važeći Zakon o obveznim odnosima i Zakon o kreditnim institucijama nisu propisali izuzeće od prodaje potraživanja koje vjerovnici imaju od određene kategorije dužnika, konkretno potrošača, HNB nema ovlasti izmijeniti Odluku o kupoprodaji plasmana suprotno spomenutim zakonima.

Moratorij na prodaju plasmana moguće je, dakle, realizirati samo promjenom zakona, a ne izmjenom Odluke HNB-a. Saborski zastupnici su inicirali takvu izmjenu Odluke HNB-a zbog »dva nedavna incidenta u pogledu kršenja prava na privatnost i dostojanstvo građana čiji su dugovi otkupljeni od strane agencija za naplatu potraživanja«, a na sastanku su se sudionici složili da prije bilo kakvog daljnjeg postupka treba pričekati rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP-a), kao ovlaštene institucije za procesuiranje takvih slučajeva, zaključuju u HNB-u.