Uz rast kamatnih stopa na kredite građanima i poduzećima, koji će se po svemu sudeći nastaviti, banke dižu i bankarske naknade, pa je tako konkretno Raiffeisen banka ovih dana klijente obavijestila da od lipnja povećava naknade za podizanje novca na bankomatu drugih banaka, potom naknade za vođenje tekućih računa, uljučujući i onih za isplatu mirovina, a poskupljuje i korištenje njihovog FlexiSenior paketa.

Neke od ovih naknada bit će ubuduće kod njih i dvostruko skuplje, no ono što brine je da obično, kada s podizanjem naknada krene jedna banka, krenu i druge.

To je pojava koja svako toliko zadesi klijente banaka koji se pitaju dokle banke mogu ovako jednostrano podizati cijene usluga od kojih su neke obavezne, kao primjerice tekući račun preko kojeg građani primaju plaću.

Zadnji veliki val podizanja naknada bio je lani početkom godine, kada je dio banaka povećao i naknade za dizanje vlastite gotovine na šalteru, a neke čak zaračunavaju naknadu i za polog gotovine, ako je riječ o većem iznosu kovanica.

S prijelaza pak s prošle na ovu godinu privremeno je na razini cijelog sustava bila ukinuta naknada za podizanje gotovine s bankomata drugih banaka zbog uvođenja eura, a HNB je obratio pažnju i na to preračunavaju li banke provizije i naknade pravilno, po fiksnom konverzijskom tečaju.

Obavijesti klijentima

Uvođenje eura sada je za nama, provizije su dvostruko iskazane, provizije za dizanje gotovine na bankomatima tuđih banaka vraćene su, odnosno opet se naplaćuju, a očito je da ponegdje i poskupljuju.

Moguće je da banke sada žele nadoknaditi »propušteno« pa kreću u nova poskupljenja, kao da nije dovoljno da su za 1 do 2 postotna boda poskupjeli krediti, dok štednja još uvijek ima kamate na nultim razinama.

Guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića nedavno smo pitali postoji li način da se stane na kraj dizanju naknada banaka, pogotovo za vođenje tekućih računa, da se to nekako limitira, regulira, no odgovorio je da on stvarno ne zna dokle banke misle povećavati naknade, te da to treba pitati poslovne bankare.

I inače je stav HNB-a bio da je to stvar poslovne politike banaka i konkurencije među njima, no poznato je da se građani teško odlučuju promijeniti banku zbog naknade, a i kada bi to htjeli, konkurencija ovdje i ne radi uvijek u njihovu korist.

Bankare smo uistinu pitali što planiraju po tom pitanju, i prema odgovorima koje smo dobili od nekih većih banaka, čini se da zasad ipak neće podizati naknade. No, bude li neka takva odluka donesena, na vrijeme će, kažu, obavijestiti klijente.

Iz RBA-a nisu dodatno komentirali svoj potez, no konkretno Erste banka kaže da u posljednje vrijeme nije mijenjala naknade za građanstvo, niti u ovom trenutku ima planove uvoditi promjene u tom segmentu. OTP banka navodi da se kontinuirano prate i analiziraju svi troškovi poslovanja te se sukladno tome i definira cjenovna politika banke.

Podsjećaju da su posljednji put korigirali cijene pripadajućih naknada u siječnju prošle godine i za sada nemaju u planu mijenjati visinu naknada.

– U slučaju bilo kakvih promjena, dva mjeseca prije primjene novih uvjeta banka uvijek obavijesti svoje klijente o svim planiranim promjenama kako bi svaki klijent imao dovoljno vremena u slučaju potrebe izmijeniti stavke svog odnosa s bankom, poručuju iz OTP-a.

Istraživanje tržišta

PBZ pak kaže da ni prošle, a ni ove godine nisu mijenjali naknade u poslovanju s građanima, niti je to u ovom trenutku planirano. Klijente o mogućim promjenama naknada obavještavaju unaprijed na ugovoreni način. Iz HPB-a isto poručuju da u 2023. nisu povećavali naknade za svoje usluge građanima.

Štoviše, banka je od 5. travnja 2023. ukinula naknadu za prijevremeni raskid oročenih depozita te je, kažu, kao i o svim ostalim relevantnim informacijama, o tome obavijestila klijente.

Iz Zabe također tvrde da »u današnjim planovima nemaju namjeru mijenjati naknade u transakcijskom dijelu za svoje potrošače«.

Ispada da klijenti ovih banaka, sudeći prema ovim odgovorima, zasad ne moraju strahovati od novih nameta, no situacija se može bilo kad promijeniti, a upravo to i jest problem. Iako HNB očito u ovome ne vidi naročiti problem jer obično savjetuje da se prijeđe u drugu banku, što je sukladno onoj izjavi da se kupuje gdje je jeftinije, u jednostranom podizanju cijena usluga banaka problem je vidjelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

EBA u tome vidi elemente jednostranosti i proizvoljnosti, pa je pokrenuto i određeno istraživanje tržišta, a analiza bi trebala pokazati hoće li se mijenjati regulacija na tom području te ograničiti samovolja banaka. No, sudeći prema reakcijama iz HNB-a, ništa se u međuvremenu nije promijenilo.

Perko: Svaka banka ima svoju poslovnu politiku

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko kaže da su neke banke već rekle da sada neće povećavati naknade, no to je, kaže, ionako poslovna politika pojedinih banaka, a oni kao HUB ne mogu komentirati jedne u odnosu na druge.

– Jednostavno, svaka banka ima svoju poslovnu politiku, kaže Perko. Ne dvoji, međutim, kada su u pitanju kamate na kredite.

– Da, očekuje se definitivno daljnji rast kamatnih stopa. Svi makroekonomski analitičari to prognoziraju. ECB to nije tako eksplicitno najavio na svojoj posljednjoj sjednici kao što je to bio slučaj na prethodnima. Sada je rekao da će promatrati određene pokazatelje i donositi određene odluke, no postoji velika vjerojatnost, s obzirom i na inflaciju, da će kamate nastaviti rasti, kaže Perko.