Lani su nekih 88 posto noćenja i dolazaka ostvarili strani turisti. Na prvu suhoparan i dosadan podatak, međutim, vrlo znakovit, pogotovo u kontekstu aktualne priče o cijenama u turizmu i prozivki Vlade da se turistički sektor po tom pitanju »malo zaigrao«.

Naime, tu se brojku može lijepo prevesti u činjenicu da hrvatski turistički sektor 88 posto svog turističkog proizvoda prodaje strancima, odnosno – izvozi. Dakle, nije na tržištu od 3 i pol milijuna ljudi kakvo je jedna mala Hrvatska, i na kojem se veliki trgovački lanci bez problema mogu zaigrati i dizati cijene kako im paše.

Turistički sektor »igra« na tržištu od više stotina milijuna potencijalnih kupaca, i to utakmicu s cijelim svijetom. Tu puno prostora za greške jednostavno nema. A na tom tržištu je ova godina izuzetno izazovna po pitanju geopolitičke situacije.

Veliki sustavi

I Hrvatskoj su se na turističkoj karti kockice savršeno posložile. Doduše zakratko. Naime, Hrvatska je jako dobro odradila period pandemije te se pokazala sigurnom, ali i lako dostupnom, što su gosti kada se opet počelo putovati, obilno honorirali.

Već tada je bilo upozorenja kako ne treba srljati s cijenama na valu te potražnje koja je krenula »kao kad pukne brana«. No malo je tko to na vrijeme shvatio. Usto, Hrvatska je ušla u Schengen, ali i uvela euro, što je bio još jedan impuls dizanju cijena.

Nastavilo se s rastom cijena energenata. Međutim, iako se u prvi mah, pandemijom desetkovana konkurencija na Mediteranu nije vratila, lani i preklani dignut je ponovo i aviopromet prema mediteranskim destinacijama, a jasno je da su sve te zemlje, od Turske i Grčke do Španjolske, itekako imale što za nadoknaditi u smislu izgubljenih prihoda u turizmu.

Veliki sustavi hoteli – aviopromet – turoperatori su se pokrenuli i, jasno, vratili velik dio tržišta. To se već osjetilo i u 2023., dok je prošla godina doista bila godina otriježnjenja.

Što se tiče cijena, cijelo to vrijeme nekako se ponavlja mantra kako Hrvatska gostu pruža odličan omjer cijene i kvalitete, kako se najbolje puni smještaj s 4 i 5 zvjezdica, kao i da smo premali da bismo se uspoređivali s masovnim turizmom Španjolske ili Turske.

Što je i logično jer se jedino kvalitetom ponude Hrvatska može pozicionirati na turističkom tržištu, a kvaliteta, bilo da se radi o investicijama bilo plaćama kvalitetnog kadra, košta. Rekli bi neki, Hrvatska je održivi turizam, dakle manje gostiju u špici sezone, jednostavno postigla – visokim cijenama.

Val popularnosti

Što se ustvari događa s cijenama u turizmu pitali smo prof. dr. Sandru Janković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji koja već više godina provodi projekt Benchmarkinga hrvatskih hotela i kampova, dakle svojevrsnu analizu financijskih ostvarenja.

Janković je ukazala na zanimljiv trend kretanja prosječne cijene sobe (ADR), a koja se dobije kada se prihod od smještaja podijeli s brojem prodanih soba.

– Analiza ovih parametara u pred i posezoni 2024. pokazuje da je razlika u prosječnoj cijeni sobe u hotelima s 4 i 5 zvjezdica i do 100 posto. Konkretno, ako je u svibnju soba u hotelu s 4 zvjezdice prosječno iznosila 60 eura, onda je u 5 zvjezdica bila 139.

Među hotelima s 4 i 5 zvjezdica te 3 i 4 zvjezdica je u pred i posezoni vidljiva značajna razlika u cijenama, što je i očekivano s obzirom na to da veća kategorija znači i viša ulaganja i bolju uslugu. Međutim, kako se približavamo glavnoj sezoni, u uvjetima povećane potražnje te su razlike sve manje, ukazala je Janković.

Konkretno, prosječna cijena sobe je lani u glavnoj sezoni u Dalmaciji za hotel s 4 zvjezdice bila 221 euro, a u 5 zvjezdica 290 eura. Razlika je samo tridesetak posto, što ne odražava razliku u kvaliteti usluge koju nudi viša kategorija hotela.

Ista je situacija i s hotelima s 3 zvjezdice gdje je ADR 178 eura i 4 zvjezdice gdje je ADR 221 euro, dakle, razlika je svega dvadesetak posto.

Na pitanje gdje je Hrvatska po pitanju cijena u turizmu, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), ukazao je kako konstatacija da je hrvatski turizam preskup nije argumentirana.

– Hrvatski turizam sastoji se od hotela, kampova, nautike, privatnog smještaja i ostalog i smatram da treba napraviti ozbiljnu analizu po ovim podsektorima. Činjenica je da, s obzirom na smještajnu strukturu hrvatskog turizma, gotovo 80 posto naših gostiju na dnevnoj bazi ide u maloprodaju i jednostavnije ugostiteljske objekte.

I jasno je nezadovoljstvo gosta koji vidi da je cijena nekog artikla u Hrvatskoj u maloprodajnom lancu, a u kojem kupuje i u svojoj zemlji, 30 ili 40 posto viša. I jasno da iz toga proizlazi konstatacija da je Hrvatska preskupa. Sve to se događa i u tim jednostavnijim ugostiteljskim objektima, na valu naše popularnosti u COVID i postCOVID periodu te strukture smještaja.

Treba uzeti u obzir i drugu stranu medalje, odnosno pitanje troškova, kazao je Ostojić.

Dodao je kako je analiza HUT-a pokazala kako je prosječna cijena u hotelima lani porasla 1,9 posto u odnosu na 2023.

Popunjenost 5 zvjezdica 96 posto

– Cijene u hotelskom sektoru su se stabilizirale, kaže Veljko Ostojić. Nama su lani 15. kolovoza hoteli s 5 zvjezdica bili popunjeni 96 posto, a oni s 4 zvjezdice 92 posto. Rekao bih da tu nemamo problem.

Isto tako, cijene naših hotela i restorana su po Eurostatu za 2023. bile oko 10 posto niže od EU prosjeka. No očito da postoji određena percepcija dijela gostiju da je Hrvatska skupa, ali sami rezultati na prihodovnoj strani hotelijerstva i kampinga govori da su naše cijene još uvijek za goste prihvatljive, pojasnio je Ostojić.

Apel Vlade na mjestu

– Hoteli s 3 zvjezdice u glavnoj sezoni definitivno su pretjerali s cjenovnom politikom, pojašnjava Sandra Jaković. Apel Vlade je svakako na mjestu, no međutim isključivo prema onima koji nisu ulagali u kvalitetu, a koji ovim cijenama narušavaju i imidž hotela i destinacija, pojasnila je Janković dodajući kako su takvi objekti imali dosta nisku iskorištenost kapaciteta.