Onaj tko je mislio da će se u nautici ponoviti 2021. i 2022. godina kad smo bili jedna od rijetkih destinacija koje su se pozitivno nosile s COVID regulacijama i kad su nas birali i klijenti koji nikada prije nisu mislili na Hrvatsku, bio je naivan.

Isto tako, oni ljudi koji su digli cijene u nebesa, misleći da će to proći, jer eto, ljudi su još uvijek opijeni onim COVID osjećajem da možda nitko od nas neće doživjeti sutra, pa »hajde da ludujemo zadnje ljeto na planetu Zemlji«, su se isto tako zeznuli, jer narod se vratio u normalu.

Pazi se ponovo na budžet, zato i postoje negativni komentari o uspješnosti ove sezone u javnosti, komentirajući ovogodišnju nautičku sezonu kazao nam je kapetan Andrija Šimić, vlasnik Pomorske agencije Simmor iz Rijeke.

A brojke pokazuju da je u prvih sedam mjeseci 2023., barem kad su marine i akvatorij Istre u pitanju, rezultat ovogodišnje sezone nautičkog turizma ipak na razini, pa čak i malo bolji od onog koji je ostvaren u usporednom razdoblju 2022.

U istarskim marinama i lukama od početka ove godine pa do 15. kolovoza zabilježen je dolazak 23.022 plovila, što je 3,1 posto više nego lani kad ih je u istom razdoblju bilo 22.330.

Više od polovine tog »kolača« otpada na pulsku marinu Veruda koja je zahvaljujući charterima imala 12.353 dolazaka, što je ipak nešto slabiji rezultat od onog koji je ta marina ostvarila u istom razdoblju lanjske godine.

Značajna čarter flota stacionirana je u ACI-jevoj marini Pomer koja je s 3.497 dolazaka do blagdana Velike Gospe u odnosu na lani rasla više od 4 posto, a na tržište se prvi put s ozbiljnijim brojkama uvrstila i novoizgrađena marina Polesana na pulskom otočiću Katarina, u kojoj je do polovine kolovoza u ovoj godini zabilježeno 1.632 dolazaka.

Dodajmo ovim brojkama i to da su prema statistici e-Visitora nautičari u prvih sedam i pol mjeseci 2023. hrvatskom turizmu pridodali 154.127 noćenja, što je 3,75 posto više u odnosu na usporedno razdoblje 2022. godine.

Kvaliteta se plaća

Pandemijske godine koje su za nama, prema riječima našeg sugovornika Andrije Šimića, u nautičkom su kontekstu bile »pozitivna anomalija«. Reakcija Hrvatske, kaže, na tu situaciju bila je izuzetno hrabra, tako da smo na Jadranu dobili priljev novih klijenata koji su upravo radi jednostavnosti dolaska u pandemiji birali Hrvatsku kao destinaciju.

– Sada se situacija normalizirala, tako da su se i mnogi klijenti uputili prema destinacijama koje nisu posjećivali posljednje dvije godine.

Mislim da smo u 2021. i 2022. ostavili dojam jedne ozbiljne jahting destinacije, moderne, digitalizirane i spremne na sve izazove i da će to i ove, a i idućih godina, davati rezultata, kazao je.

U kontekstu pompe koja se ovog ljeta digla oko dizanja cijena na Jadranu, kapetan Šimić je kazao da mora stati u obranu dijela nautičke industrije, naglašavajući da njihova kvaliteta definitivno opravdava cijene koje su istaknuli.

– Istra je tu sjajan primjer jer »high end« turizam uvijek je imao posebnu cijenu, odnosno posebnost i kvaliteta uvijek i svugdje se plaćaju.

Nikada nisam vidio da se netko žalio na cijenu Lürssenove jahte ili Bugattijeva automobila, pa ne vidim razlog zašto bi netko u njemačkim novinama spominjao da smo skupi ako su bili na nekoj posebnoj destinaciji koja im je pružila očekivanu kvalitetu.

Jedan moj prijatelj, pomorski kapetan, nekidan je u razgovoru napravio sjajnu digresiju vezanu na te prigovore pojedinih zapadnih Europljana da im je Hrvatska postala preskupa, rekavši da se on nije žalio kad za novog trocilindraša iz Njemačke koji je prije 5 godina plaćao 10 tisuća eura, danas mora dati dvostruko više.

Skupoća je posljedica lančane reakcije procesa koji su se počeli događati negdje drugdje, a ovo u Hrvatskoj je uglavnom samo njihova posljedica, kaže Šimić.

Srpanjske rupe

Usprkos svemu tome, dodaje, za većinu onih koji se bave nautičkim turizmom ova je godina, u usporedbi s pretpandemijskom 2019., po rezultatima odlična.

– Ako vremenske prilike ostanu dobre u ostatku kolovoza i rujna, jahte će ostati na našem dijelu Jadrana i u tom razdoblju, no ako se pojavi neka meteorološka nestabilnost koja će trajati dulje od pet dana, jahte će se sasvim sigurno povući prema jugu i nastaviti prema jugu Italije i jugu Grčke gdje ljetni uvjeti traju sve do kraja listopada. Ja se nadam da se ove godine dobro ispadalo i da ćemo novih vremenskih poremećaja ipak biti pošteđeni, zaključuje.

I predsjednik Udruženja marina pri HGK-u Sean Lisjak kaže da je, barem prema informacijama od kolega s terena, ovogodišnja nautička sezona uglavnom uspješna, uz malu zabrinutost kakav će utjecaj na konačne rezultate ostaviti »srpanjske rupe« koje su ostavile određenog traga na punjenje plovila iz čarter flota.

– Kolege iz čarter segmenta procjenjuju da im je u tom razdoblju buking bio za 6 do 7 posto slabiji od planova i očekivanja. Hoće li se to i kako uspjeti »ispeglati« u osmom mjesecu, ostatku sezone i posezoni, još je rano za reći, ali po svemu sudeći sezona bi trebala biti na razini prošle godine, možda, ali to je moje mišljenje, radi ovog segmenta čartera nešto malo slabija, kazao je Lisjak.

Prosječna cijena najma čarter plovila po osobi 512 eura tjedno

Segmentom čartera već više od 20 godina bavi se internetska stranica Yacht-Rent.com na kojoj su ovog ljeta na uzorku 3.531 plovila, što obuhvaća više od dvije trećine ukupne čarter flote na hrvatskom dijelu jadranske obale, izradili statističke grafove s kretanjem prosječnih cijena i prosječnom popunjenošću čarter plovila u pojedinim destinacijama.

Prema tim podacima, prosječna stopa rezervacija čarter plovila u 2023. godini iznosi 37,33 posto, odnosno 19 tjedana, pri čemu je najveća stopa popunjenosti brodova zabilježena u tjednu od 5. kolovoza kad je na moru bilo gotovo 80 posto plovila iz ponude.

Prosječna cijena najma čartera ove je godine 4.640 eura tjedno, s tim da se najam brodova najviše plaćao u tjednu od 29. srpnja kad je prosječna cijena po plovilu tjedno iznosila 7.291 eura.

Na temelju tih podataka na stranici Rent.com izračunali su i da je prosječna cijena najma čarter plovila ove godine po osobi iznosila 512 eura tjedno, te da je najviša prosječna cijena u tjednu koji je počeo 29. srpnja, po osobi iznosila 800 eura.