Hrvatska je u prošloj godini prestigla još dvije članice Europske unije kad je u pitanju stvarna individualna potrošnja njezinih građana (SIP) i tako je po tom kriteriju koji mjeri standard građana, uz Bugarsku, iza sebe ostavila i Mađarsku i Slovačku.

Daleko je još Hrvatska po standardu svojih građana, kao i spomenute zemlje, od prosjeka Europske unije, ali godinama je iza sebe imala samo Bugarsku. Lani je u Mađarskoj standard stagnirao, u Slovačkoj je blago pao i Hrvatska se pomaknula dva mjesta sa začelja.

Standard građana Eurostat mjeri stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, neovisno o tome jesu li za njih plaćali sami ili su trošak snosile države ili nevladine organizacije.

Podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, a usporedbe su napravljene u suradnji statističkih ureda svih europskih zemlja, kažu da je Hrvatska po SIP-u, koji pokazuje blagostanje neke nacije, bila na 72 posto prosjeka Europske unije. Prije tri godine, odnosno 2019., bila je na 67 posto.

Isplaćivane potpore

Dakle standard hrvatskih građana se, barem prema tom statističkom pokazatelju, poboljšao u dvije godine pandemije, što vjerojatno ima veze s potporama koje je država isplaćivala građanima i gospodarstvu u vrijeme pandemije.

S druge strane, Mađarska je s istih 67 posto iz 2019. godine u godinu dana dosegnula 70 posto i na toj se razini zadržala i u 2021. godini. Slovaci su pak pali sa 72 posto EU prosjeka na 71 posto i to je Hrvatsku poguralo na četvrto mjesto na začelju.

Dakle, ispred Hrvatske su još uvijek 23 članice Europske unije, i Hrvatska je još uvijek, kad su u pitanju države članice, u skupini zemalja s najnižim standardom koji je između 24 i 35 posto ispod prosjeka Europske unije.

U grupi tih zemalja su još Letonija, Grčka, Slovačka, Mađarska i Bugarska. Usporedbe radi, susjedna je Mađarska na 85 posto prosjeka EU-a, a Rumunjska, barem tako kažu statistički podaci, na 84 posto.

Devet članica unije ima SIP veći od prosjeka, a među njima je godinama na vodećem mjestu Luksemburg koji je 44 posto iznad prosjeka, a onda slijedi Njemačka koja je za petinu, odnosno 20 posto bolja od prosjeka.

Uključio je Eurostat u svoja mjerenja i države kandidatkinje, te potencijalnu kandidatkinju Bosnu i Hercegovinu, podaci kažu da je među kandidatkinjama najbolja Turska koja je dosegnula 60 posto prosjeka, Crna Gora je na 60 posto, što je otprilike isto kao Hrvatska koja je kod ulaska u Uniju imala standard koji je bio 61 posto EU prosjeka. Srbija je trenutno na 53 posto EU prosjeka, dok je BIH tek na 41 posto.

Kupovna moć

Kad je u pitanju BDP po stanovniku izražen u paritetu kupovne moći, Hrvatska tu stoji nešto lošije, odnosno dosegnula je tek 70 posto prosjeka EU-a, a iza nje su opet tri članice, opet Bugarska, Slovačka i Grčka.

Susjedna je Slovenija na 90 posto prosjeka EU-a, i usporedba dviju zemalja po oba kriterija samo sugerira da je na individualnu potrošnju građana Hrvatske puno više nego u Sloveniji utjecao doprinos države, dok je u Sloveniji izraženiji bio utjecaj gospodarskih rezultata.

BDP po stanovniku veći od prosjeka EU-a opet ima devet članica, i opet je na prvom mjestu Luksemburg gdje je taj pokazatelj za čak 168 posto veći od prosjeka.

Razlog je, objašnjava se u objavi DZS-a, među ostalima veliki udio prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.

Što se tiče zemalja kandidatkinja, opet je na prvom mjestu Turska s BDP-om po glavi stanovnika koji je dosegnuo 63 posto prosjeka EU-a, druga je Crna Gora s 48 posto, a treća Srbija s 44 posto. BiH ima BDP po glavi stanovnika koji je dosegnuo 33 posto europskog prosjeka.