Zakon o trgovačkim društvima usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, na e-savjetovanju je već nekoliko tjedana najnoviji set predloženih izmjena i dopuna.

Njima se, između ostalih, u zakon planira uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama.

Direktiva je, naime, donesena s ciljem osiguravanja primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te kako bi se postigla rodno uravnotežena zastupljenost među najvišim rukovodećim položajima utvrđivanjem niza postupovnih zahtjeva u vezi s odabirom kandidata za imenovanje ili izbor na direktorske položaje na temelju transparentnosti i zasluga.

Zakonske kvote

U prijedlogu izmjena koji se tiče primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce navodi se kako bi države članice trebale osigurati da uvrštena trgovačka društva čiji članovi uprave nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju manje od 40 posto položaja neizvršnih direktora, odnosno manje od 33 posto svih direktorskih položaja, uključujući izvršne i neizvršne direktore, odaberu najkvalificiranije kandidate za imenovanje ili izbor na te položaje na temelju komparativne procjene kvalifikacija kandidata, primjenjujući jasne, neutralno sastavljene i nedvosmislene kriterije koji su utvrđeni prije postupka odabira, s ciljem poboljšanja rodne ravnoteže u upravama.

Ivana Majkić, rukovoditeljica Odjela pravnih poslova u trgovačkom društvu Luka Rijeka d.d., smatra da zakonske kvote možda nisu najbolje dugoročno rješenje.

– Ključ je u promjeni sustava koji omogućuje ženama da ravnopravno sudjeluju u poslovnom svijetu, ali bez gubitka fokusa na kvalifikacije i stvarne sposobnosti. U takvom sustavu kandidati svih spolova trebali bi biti tretirani ravnopravno od samog početka, pri čemu će njihovo obrazovanje, iskustvo i sposobnosti biti presudni faktori za izbor na vodeće pozicije, a ne kvote ili vanjski pritisci, navela je Majkić.

U prijedlogu izmjena zakona stoji i da bi pri odabiru kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola.

Međutim, takav prioritet ne bi trebao biti automatska i bezuvjetna prednost, mogli bi postojati iznimni slučajevi u kojima objektivna procjena u vezi s posebnom situacijom jednako kvalificiranog kandidata drugog spola može poništiti prednost koja bi se inače trebala dati kandidatu nedovoljno zastupljenog spola.

Do takvog poništenja prednosti moglo bi doći, primjerice, kada se na nacionalnoj razini ili na razini trgovačkog društva za odabir direktora primjenjuju šire politike raznolikosti.

Temeljni uzroci

Majkić ističe da prednost kandidatu nedovoljno zastupljenog spola ne bi trebala biti bezuvjetna.

– Iako je važno poticati rodnu ravnopravnost, ključno je da se pri odabiru direktorskih pozicija, kao i bilo kojih drugih rukovodećih uloga, prvenstveno uzimaju u obzir kvalifikacije, iskustvo i sposobnosti kandidata. Ako se bezuvjetno daje prednost kandidatu samo zbog spola, postoji rizik da se zanemari meritokratski princip, a to može dovesti do nezadovoljstva unutar organizacije.

U situacijama kada postoje jednako kvalificirani kandidati oba spola, svakako podržavam da se razmotri prednost za manje zastupljeni spol. No, odluka bi trebala biti donesena tek nakon temeljite, objektivne procjene svakog kandidata u kontekstu specifičnih potreba društva i njihove stručnosti, navela je Ivana Majkić.

Navela je i kako zakonsko uređivanje izbora uprave trgovačkih društava može biti korisno, ali nije presudno za postizanje rodne ravnopravnosti, jer zakon može stvoriti okvire i osigurati da tvrtke ozbiljnije pristupe pitanju ravnopravnosti, ali sam po sebi ne rješava temeljne uzroke nejednakosti.

– Važno je raditi na razbijanju rodnih stereotipa, poticanju žena na rukovodeće pozicije kroz obrazovanje, mentorstvo i profesionalni razvoj te stvaranju radnih okruženja koja podržavaju jednakost prilika.

Tek kada se ti aspekti društva promijene, ravnopravnost će doći prirodnim putem, bez potrebe za strogim zakonskim kvotama. Dakle, ravnopravnost se mora ostvariti kroz širu društvenu promjenu i promicanje jednakih prilika u svim fazama karijere, a ne samo na upravljačkim razinama, zaključila je Majkić.

Neutralni kriteriji

Da donošenje kvota kao mjere za postizanje ravnoteže zastupljnosti određenih skupina često izaziva prijepore čak i kod manje zastupljene skupine, navodi Robi Fuart, direktor pulske Herculanee.

– U ovom slučaju govorimo o rodno uravnoteženoj zastupljenosti. Uz ovakva ograničenja pitanje je biramo li najsposobnije za obavljanje određenih poslova, no dok neko društvo nije dovoljno zrelo, ovakve su mjere nužne kako bi društvo sazrijelo i postiglo uravnoteženu zastupljenost.

Ova se direktiva odnosi samo na trgovačka društva kotirana na burzi i vjerujem da će se tijekom duljeg vremenskog perioda postići cilj zbog kojeg je direktiva donesena. Kod mnogih subjekata će se vjerojatno u početku samo zadovoljiti forma, a de facto nastaviti jednaka praksa upravljanja, ali s vremenom bi se stvari trebale popraviti – kao što se to u povijesti događalo u zdravstvu, školstvu i drugim sektorima gdje nije bilo uravnotežene zastupljenosti, naveo je Fuart.

Uvođenje ovakvih zakonskih mjera ima potencijal da značajno poboljša rodnu ravnotežu u upravama, upravnim i nadzornim odborima uvrštenih trgovačkih društava, no njihova praktična izvedivost i uspjeh ovisi o nekoliko čimbenika, a na prvom su mjestu jasno definirani kriteriji, navela je Hana Horak, profesorica na Katedri za poslovno pravo pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

– Transparentnost u procesu odabira i jasni, neutralno sastavljeni kriteriji ključni su za uspjeh ove inicijative. To znači da bi trgovačka društva morala unaprijed definirati mjerljive, objektivne kriterije, poput stručne spreme, relevantnog iskustva, vještine vođenja, i strogo ih primjenjivati tijekom selekcije kandidata.

Uvođenje obvezujuće zakonske regulative pomaže osigurati da se rod ne koristi kao prepreka ili privilegij nego da kandidati budu birani prema zaslugama. Iskustva iz drugih država članica EU-a, poput Francuske i Njemačke, pokazuju da zakonske kvote i obvezujuće mjere mogu ubrzati napredak k rodnoj ravnoteži u upravama.

U državama koje su implementirale obvezujuće kvote primjetan je porast broja žena na rukovodećim pozicijama. S obzirom na razlike u zakonodavstvima, poslovnim praksama i rodnim normama u različitim državama članicama, uspjeh ovisi o spremnosti tih društava da prihvate promjene i prilagode se novim pravilima, navela je Horak.

Objektivnost i praktičnost

Povećanje udjela žena u upravama donosi niz dokazanih koristi, dodala je, poput boljeg korporativnog upravljanja, inovacija, boljeg razumijevanja tržišta i potrošača, te prema mnogim studijama bolje financijske performanse. Međutim, samo donošenje zakona nije dovoljno, a kao jedan od potencijalnih izazova vidi osiguravanje da se kriteriji temelje isključivo na zaslugama, a ne na formalnom ispunjavanju kvota.

– Potrebno je osigurati da implementacija zakona ne dovede do percepcije da su kandidati birani isključivo zbog roda, što bi moglo potkopati vjerodostojnost procesa i izazvati otpor u poslovnoj zajednici. S obzirom na povijesnu podzastupljenost žena, ili muškaraca, ovisno o kontekstu, na rukovodećim pozicijama, postavljanje prioriteta za jednako kvalificirane kandidate iz nedovoljno zastupljenog spola može biti pravedan i potreban alat za ispravljanje sustavne neravnoteže.

Ovaj uvjet ne znači da će se prednost dati isključivo na temelju spola, već osigurava da se razmotri i rodna dimenzija prilikom donošenja odluka o imenovanjima na najvišim razinama upravljanja, ali samo kad su kandidati jednako kvalificirani, pojasnila je Horak.

Za trgovačka društva ovakav model nije nekorektan, dodala je profesorica, jer im omogućuje prostor za objektivno odlučivanje, a pravičnost se osigurava time što se prednost ne daje automatski, već pod određenim uvjetima, čime se uvažavaju različite poslovne realnosti i potrebe.

Unatoč povećanoj svijesti o važnosti rodne ravnoteže, podaci pokazuju da se udio žena na višim rukovoditeljskim položajima povećava sporo. Bez zakonske regulative, trgovačka društva često nemaju dovoljno snažnu motivaciju za promicanje rodne raznolikosti na vrhu, osobito ako postoje duboko ukorijenjene kulturne ili strukturne prepreke.