Postrojenje

Inina bušotina Ivana D trajno začepljena, završena je sanacija u podmorju

Marinko Glavan

Ilustracija / Foto Mateo Levak

Ilustracija / Foto Mateo Levak

Nakon postavljanja tri cementna čepa u samu bušotinu u ukupnoj debljini od 450 m, bušotinske zaštitne cijevi su odrezane na dubini od oko dva metra ispod morskog dna te je na nju postavljena zaštitna čelična kapa, objavili su iz Ine



Trajna sanacija bušotine Ivana D uspješno je privedena kraju, objavljeno je danas iz Ine. Iz nacionalne naftne kompanije nije objavljeno koliki su bili ukupni troškovi sanacije, ali iz Ine neslužbeno doznajemo kako su iznosili oko 18 milijuna američkih dolara.


Sanacija je, naglašeno je u objavi, obavljena u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske, najboljim industrijskim praksama te je sama bušotina dovedena u trajno sigurno stanje za ljude i okoliš.


Bušotina Ivana D nalazi se na dubini od 41 metra, u sjevernom Jadranu, na mjestu istoimene platforme, srušene i potonule u prosincu 2020. godine.




Neovisna straživanja havarije koja su proveli stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Bureau Veritasa, pokazala su da je platforma potonula zbog zamora materijala, loše izvedbe zavarenih spojeva, a ni izvedba platforme nije bila u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom.


Radovi na sanaciji bušotine su se odvijali ispod morske površine, uz asistenciju ronilaca i nadzor robotske ronilice.


– Nakon postavljanja tri cementna čepa u samu bušotinu u ukupnoj debljini od 450 m, bušotinske zaštitne cijevi su odrezane na dubini od oko dva metra ispod morskog dna te je na nju postavljena zaštitna čelična kapa.


Radovi su uključivali zamjenu oštećenih dijelova ušća bušotine, provjeru integriteta kanala bušotine, rezanje oštećene kolone zaštitnih cijevi, montiranje nove bušotinske glave te trajno izoliranje proizvodnog ležišta i kanala bušotine postavljanjem cementnih barijera u skladu s propisima.


Na sanaciji je bila angažirana iskusna međunarodna kompanija za ronilačke aktivnosti CNS koja je radove izvodila pomoću plovila GSP Falcon.


Višenamjensko plovilo je na lokaciji provelo 47 dana, dok je ukupno trajanje aktivnosti bilo 59 dana. Ronilačka posada je brojala 33 člana od čega 12 stalnih ronioca u saturaciji dok su ostatak činili nadzornici i prateće osoblje.


Posadu je činilo ukupno 115 osoba, a na cijelom projektu bilo je uključeno i nekoliko domaćih kompanija, stoji u objavi Ine.


Platforma Ivana D je bila puštena u rad 2001. godine, a trebala je biti u proizvodnji četrdeset godina. Iz Ine su, nakon havarije, ustvrdili kako opasnost od rušenja i potonuća zbog sličnih nedostataka ne prijeti niti jednoj od preostalih tridesetak platformi u hrvatskom dijelu Jadrana, budući da je Ivana D bila jedina izgrađena s takvom vrstom konstrukcije, s jednom “nogom” i znatno užom bazom od ostalih.


Nakon potonuća, u skladu s rezultatima studije Instituta “Ruđer Bošković”, u Ini je odlučeno da platforma ostane na morskom dnu, jer ne predstavlja opasnost za okoliš, štoviše, na njoj je već uočen rast mnogih morskih organizama i okupljanje velikog broja morskih životinja pa je odlučeno da ostane u moru kao umjetni greben.


Takvo objašnjenje i povedenu sanaciju organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace ocijenila je, još prije dva mjeseca, kozmetičkim rješenjem kojim Ina izbjegava svoje zakonske obaveze, kao i rješenja nadležnih institucija koja nalažu potpunu sanaciju bušotine i uklanjanje cjelokupne konstrukcije platforme s morskog dna.


Prema zadnjim rješenjima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja platforma Ivana D može ostati na morskom dnu naredne dvije godine, kada će, potvrđeno je iz Ine, biti izrađena nova Studija utjecaja na okoliš kojom će se utvrditi hoće li plafforma trajno ostati u moru ili će je Ina ipak morati izvaditi.