Ina će do kraja 2025. godine pokrenuti proizvodnju prirodnog plina iz planiranih jedanaest novih bušotina na sjevernom Jadranu, čime će, u sklopu milijardu i pol kuna vrijednog projekta, povećati ukupnu količinu proizvedenog prirodnog plina na razinu koja će, prema očekivanjima, pokrivati četrdeset posto potrošnje u Hrvatskoj.

Najavio je to Péter Ratatics, predsjednik uprave Ine, prilikom obilaska plinskih bušotina, zajedno s ostalim članovima uprave, u povodu obilježavanja proizvodnje 22 milijarde kubičnih metara prirodnog plina iz nalazišta na Jadranu i sedamdeset godina rada Istraživanja i proizvodnje u Ini.

Ina trenutno proizvodi oko 750 milijuna kubičnih metara prirodnog plina iz nalazišta na kopnu i moru, čime pokriva oko 25 posto od ukupne potrošnje u Hrvatskoj koja iznosi nešto više od 2,7 milijardi kubičnih metara prirodnog plina.

Plin se u Jadranu proizvodi od listopada 1999. godine, Pri čemu je vrhunac bio dosegnut 2010. godine kada su jadranske platforme proizvele 1,7 milijardi kubičnih metara plina, a od tada je proizvodnja u konstantom padu, zbog iscrpljivanja nalazišta te trenutno iznosi 215 milijuna kubičnih metara plina.

Kako bi se zaustavio pad i povećala proizvodnja Ina je prije tri godine pokrenula razradni projekt Sjeverni Jadran u sklopu kojega je predviđeno bušenje novih nalazišta na postojećim plinskim poljima.

U funkciji 32 bušotine

Prilikom obilaska nalazišta organiziran je obilazak bušeće platforme Labin, Inine tvrtke-kćeri Crosco, koja trenutno buši šestu od planiranih jedanaest novih bušotina na kojima će, pokažu li se sva bušenja uspješnim biti postavljeno devet novih plinskih platformi koje će preko kompresijske platforme Ivana K biti povezani s plinskim transportnim sustavom u Hrvatskoj.

Na dvije od do sad izbušenih pet bušotina, Iki B i Marici D, već je pokrenuta proizvodnja koja će biti na razini od ukupno 51,5 milijuna kubičnih metara plina godišnje.

– Sada imamo 32 bušotine u funkciji. Ponosni smo na ovaj projekt započet prije tri godine, kako bi stavili u proizvodnju nove bušotine i osigurali dodatne količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo.

Sada smo otprilike na pola projekta, a ukupno će biti uloženo milijardu i pol kuna. Riječ je složenom projektu koji pokazuje sposobnost Ine da provede ovakve off-shore investicije.

Za sad je teško govoriti o konkretnim količinama plina koje ćemo dobiti iz novih bušotina, ali očekujemo značajno povećanje, posebno bude li svih jedanaest bušenja uspješno, kao što je bio slučaj do sad, rekao je Ratatics.

Najveći samostalni istraživački projekt

Nikola Mišetić, direktor Istraživanja i proizvodnje, je istaknuo da je riječ o najvećem samostalnom projektu istraživanja plinskih nalazišta na moru u povijesti Ine, budući da su prethodna istraživanja rađena u partnerstvu s talijanskim ENI-jem, od kojega je Ina 2018. godine otkupila vlasnički udio u do tad zajedničkoj tvrtki koja je upravljala istraživanjem i proizvodnjom plina na hrvatskoj strani Jadrana.

– U sklopu projekta, u idealnom scenariju izbušit ćemo jedanaest bušotina i postaviti devet platformi. Trenutno imamo 18 proizvodnih platformi na Jadranu, a bude li sve išlo prema očekivanjima, broj platformi povećat će se za pedeset posto u odnosu na sadašnji.

To će značajno povećati proizvodnju. Posjedujemo potrebno znanje i iskustvo nužno za ovakve projekte i ponosni smo na činjenicu da ovu kampanju na moru Ina po prvi puta u povijesti provodi samostalno.

Kompanija će kampanju na moru nastaviti i u sljedećem razdoblju kako bi ostvarila novu proizvodnju i puni potencijal s jadranskih polja.

Važno je naglasiti da je svih pet dosadašnjih bušenja bilo uspješno, a dvije su bušotine već puštene u proizvodnju. Preostale tri će pričekati izgradnju platformi, a sada bušimo šestu, s ciljanom dubinom od 1.500 metara, rekao je Mišetić.

Natječaj za gradnju platformi, istaknuo je, bit će raspisan za desetak dana, a trebale bi biti postavljene i puštene u rad u periodu od početka 2024. do polovice 2025. godine.

Što će biti s potonulom Ivanom D?

Na upit novinara što će biti s potonulom platformom Ivana D, te ima li ona negativan utjecaj na okoliš odgovorio je kako se platforma i pripadajuća bušotina konstantno nadziru te da do sad nije bilo nikakvog negativnog utjecaja na okoliš.

– Nema propuštanja plina niti ga je bilo. Ronioci redovito pregledavaju lokaciju nikakvih incidenata nije bilo. Sama bušotina bit će likvidirana u proljeće iduće godine, a prijedlog Instituta Ruđer Bošković je da platforma ostane na morskom dnu kao umjetni greben.

Na njoj je do sad uočeno bujanje morskih organizama, algi, školjki, riba, rakova i drugih pa je zaključak da je najbolje da ostane na morskom dnu, rekao je direktor.

Obilazak proizvodnih platformi nastavljen je posjetom članova uprave i drugih uzvanika proizvodnoj platformi Ivana A – Ivana K, koja čini središnji dio sustava proizvodnje plina na Jadranu i s kojih se plin šalje na kopno te dalje, plinovodom Pula-Karlovac do krajnjih potrošača.

Ratatics: Kriminalci će naći način da izigraju sustav, na upravi je da to spriječi

Novinare je zanimalo kako se afera s prodajom prirodnog plina vrijednog milijardu kuna odražava na upravljanje Inom, a Ratatics je odgovorio da je Ina i dalje operativna i ide naprijed.

– U istraživanju i proizvodnji, u rafinerijskoj preradi i maloprodaji imamo značajna ulaganja i nastojimo ispuniti sve obaveze koje imamo.

Bez obzira na afere unutar Ine, i dalje se moramo fokusirati na naš primarni zadatak – opskrbu tržišta derivatima i prirodnim plinom.

Očito, to što se dogodilo je vrlo neugodna situacija i pokušavamo utvrditi što je sve moguće učiniti kako bi se sustav upravljanja i kontrole poboljšao, kako bi izbjegli ponavljanje sličnih situacija u budućnosti.

Moram naglasiti da, ako kriminalci rade u nekoj organizaciji, oni će naći načina da izigraju sustav, ali naša odgovornost je da kao uprava što je ranije moguće takve pokušaje otkrijemo. Zato se fokusiramo na sustave kontrole, rekao je Ratatics.

Najavio je kako će revizija poslovanja Ine koju provodi revizorska kuća KPMG uskoro prezentirati nalaze revizije upravi i Nadzornom odboru Ine. Rezultati revizije trebali bi, prema njegovim riječima, biti poznati tijekom studenog.

– Ne čekamo samo nalaze vanjske revizije, već i sami radimo na utvrđivanju svih okolnosti slučaja i onome što moramo poduzeti kako bi se to ubuduće izbjeglo, rekao je predsjednik uprave Ine.