Iz Ine su u pulskom brodogradilištu Uljanik najavili početak radova na trajnoj sanaciji bušotine prirodnog plina Ivana D-1 Dir, povezane s platformom Ivana D koja se srušila i potonula na dubinu od 41 metra u prosincu 2020. godine.

Za posao trajne sanacije bušotine Ina je angažirala iskusnu talijansku kompaniju za izvođenje podvodnih radova CNS koja će ih izvoditi uz pomoć specijalnog plovila za radove pod morem “GSP Falcon”.

“GSP Falcon” impozantno je višenamjensko plovilo norveškog standarda, ističu iz Ine, koje kombinira mogućnost dizanja teških tereta i intervenciju ronilaca.

Brod je izgrađen 1989. godine, dugačak je 111,4 metra, s kapacitetom smještaja posade od najviše 139 osoba. Opremljen je za različite vrste radova na moru i pod njim – zavarivanje, postavljanje konstrukcija, podizanje pilota, kopanje rovova, kao i sustavom za dinamičko pozicioniranje razine 3, što znači da ima mogućnost održavati svoju poziciju na moru bez sidrenja, samo uz rad motora, unatoč valovima, vjetru i morskoj struji.

Saturacijsko ronjenje

“GSP Falcon” je opremljen sustavom za zasićeno ronjenje koje može podržati do 18 ronilaca pri odgovarajućem tlaku, kakav je na radnoj dubini.

Kada idu roniti, ronioci ulaze u takozvano zvono kojim se spuštaju na dubinu na kojoj rade i podižu se natrag, bez potrebe prolaska kompresije kod zarona ili dekompresije kod izrona.

Kad jedna smjena završi, druga se spušta, što omogućuje izvođenje radova 24 sata dnevno i na taj način se skraćuje vrijeme podvodnih radova koje obavljaju ronioci.

Brod ima tri dekompresijske komore za po šest osoba, dva ronilačka zvona, hiperbarični čamac za spašavanje te tri dizalice za teret.

U pulsko brodogradilište uplovio je 23. travnja, a predviđeno je da će se, zbog radova na lokaciji bušotine, zadržati oko dva mjeseca.

– Tijekom tog razdoblja 28 ronilaca obavljat će saturacijsko ronjenje. Riječ je o posebnoj vrsti ronjenja koje podrazumijeva da ronioci i tijekom boravka na brodu budu pod tlakom, što anulira vrijeme koje bi svakodnevno trebali provoditi u dekompresiji.

Time im je omogućeno vrijeme za dulje aktivnosti pod vodom jer ne moraju zaranjati i izranjati, nego se u dubinu spuštaju posebnim zvonom.

Primarna zadaća posade i broda je izvršiti planirane radove napuštanja plinske bušotine Ivana D-1 Dir te dovođenja u trajno sigurno stanje, objavljeno je iz Ine.

– Za radove trajnog napuštanja bušotine odabrali smo pouzdanog i iskusnog izvođača. Svi planirani radovi bit će obavljeni u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima Republike Hrvatske i najboljim industrijskim praksama, što je ujedno i jamstvo da nikada neće predstavljati opasnost za ljude i okoliš.

Ina je tijekom cijelog ovog razdoblja kontinuirano nadzirala bušotinu i lokaciju havarije, poštovala je sve propise i zakone koji reguliraju ovakve situacije te je postupala prema svim odlukama i rješenjima nadležnih tijela.

Tako će biti i ubuduće, rekao je uoči isplovljavanja broda iz Pule Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini.

Uzroci potonuća

Planirani radovi odvijat će se na dubini od 41 metra, a tijekom izvođenja radova plovilo će se opskrbljivati brodskim gorivom Ine.

Do potonuća platforme Ivana D došlo je zbog nekoliko različitih čimbenika, što je utvrđeno neovisnim istragama uzroka potonuća koje su provodili Bureau Veritas i Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Njihova su istraživanja pokazala da je bilo nekonzistentnosti u materijalu od koje je platforma izrađena, kao i pogreški u varenju.

Stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje otkrili su, kao uzrok potonuća, neujednačena mehanička svojstva i umor materijala te lošu izvedbu zavarenih spojeva.

Isto tako, izvedba platforme, pokazala su istraživanja, nije bila u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom. Platforma je bila puštena u rad 2001. godine, a trebala je biti u proizvodnji četrdeset godina.

Nakon potonuća, u skladu s rezultatima studije Instituta “Ruđer Bošković”, u Ini je odlučeno da platforma ostane na morskom dnu, jer ne predstavlja opasnost za okoliš, štoviše, na njoj je već uočen rast mnogih morskih organizama i okupljanje velikog broja morskih životinja pa je odlučeno da ostane u moru kao umjetni greben.