RIJEKA – Ina će, tijekom privremene obustave prerade sirove nafte u Rafineriji nafte Rijeka, uvoziti po 150 tisuća tona naftnih derivata mjesečno, potvrdio je Krisztian Pulay, član uprave Ine koji je obišao gradilište četiri milijarde kuna vrijednog projekta modernizacije riječke rafinerije, zajedno s predsjednikom uprave tvrtke Peterom Ratatitsem i direktoricom projekta Vedranom Janjić.

Ina je rafinerijsku preradu u Rijeci obustavila na samom početku ovog mjeseca, zbog radova na izgradnji postrojenja za preradu teških ostataka nafte, takozvanog kokinga, kao i rekonstrukcije i dogradnje postojećih postrojenja, a prekid će, prema planovima Ine, potrajati sve do travnja iduće godine.

To znači da će Ina ukupno uvesti oko 900 tisuća tona derivata za to vrijeme, mahom dizela, a Pulay je kazao kako je već ugovoreno 14 brodova s derivatima, odnosno oko polovice te količine s dobavljačima na mediteranskom tržištu, dok su za preostalu polovicu u tijeku razgovori s potencijalnim isporučiteljima.

Prvi brod s dizelskim gorivom već je stigao u Rijeku, a Pulay ističe kako ne očekuje da će biti poteškoća s opskrbom tržišta svim vrstama goriva pa tako ni dizelom, za vrijeme obustave proizvodnje u Rijeci, unatoč manjku te vrste goriva na europskom tržištu.

– Prvi brod već je dovezao trideset tisuća tona dizela za opksrbu našeg tržišta, rekao je Pulay koji je na pitanje novinara o prekidu proizvodnje u jeku energetske krize i neizvjesnih kretanja cijena derivata na tržištu, odgovorio kako je privremena obustava bila planirana, a paralelno se radilo na osiguravanju dovoljnih količina derivata uvozom s mediteranskog tržišta.

– Proizvodnja u rafineriji bila je privremeno prekinuta i prošle godine, zbog ekonomskih razloga. Bilo bi idealno da smo ove radove mogli izvesti tada, ali velik dio opreme koji sada ugrađujemo tada još nije bio isporučen.

Ne želimo odgađati projekt jer ne vjerujemo da će energetska kriza završiti u nekom kratkom roku tako da je najbolje da radove izvedemo sada, u što kraćem roku, rekao je Pulay, dodajući da kod ovako velikih ulaganja nisu važni eventualni kratkoročni gubici, već dugoročni benefiti.

– Rijeka će postati jedna od najboljih i najkompleksnijih rafinerija u okruženju, što će joj omogućiti profitabilno poslovanje, s većim kapacitetom, u dugačkom periodu u budućnosti.

Korist će biti puno veća od gubitaka u ovih nekoliko mjeseci. razlika između sadašnje proizvodnje ili uvoza nije velika, a Rijeka je na moru i dostupni su derivati s mediteranskog tržišta tako da ne očekujemo značajne gubitke, pri čemu nam je primarni cilj u ovom periodu osigurati stabilnu opskrbu tržišta, rekao je Pulay.

Dodaje da će novo postrojenje za preradu teških ostataka nafte omogućiti riječkoj rafineriji preradu puno šireg spektra tipova sirove nafte, među kojima i znatno teže tipove sirove nafte, što će također povećati profitabilnost poslovanja.

Ina je i prethodnih godina uvozila veće količine dizela, zbog nedovoljne proizvodnje ovog naftnog derivata u Rijeci, a obično se uvoz kretao između 150 tisuća i 400 tisuća tona na godišnjoj razini.

Uz to, Ina uvozi i velike količine vakuumskog plinskog ulja(VGO), i to iz Rusije, neophodnog za proizvodnju dizela s postojećom tehnologijom prerade sirove nafte u Rijeci.

S izgradnjom koking postrojenja Ina bi, od 2025. godine, trebala proizvoditi dovoljne količine dizela za opskrbu tržišta, bez potrebe za uvozom VGO-a. No, da bi projekt modernizacije bio dovršen, objasnio je Pulay, proizvodnja u rafineriji mora biti obustavljena na gotovo pola godine.

– Sad smo na pola projekta i moramo zaustaviti proizvodnju da bi realizirali ovaj vrlo kompleksan projekt.

U narednih pet i pol mjeseci moramo rastaviti neka od postojećih rafinerijskih postrojenja, a neke njihove dijelove moramo zamijeniti i nadograditi. To će biti vrlo zahtjevan i složen zadatak.

Na tim poslovima svakodnevno je angažirano više od tisuću ljudi a rafinerija će biti u pogonu tijekom travnja iduće godine, kazao je Pulay.

Projekt modernizacije riječke rafinerije je trenutačno na 65 gotovosti, istaknula je direktorica projekta Vedrana Janjić, objašnjavajući kako obustava proizvodnje nije mogla biti kraća od trenutno planirane zbog iznimne kompleksnosti radova, posebno na hidrokreking postrojenju kojemu će biti povećan kapacitet, kako bi rafinerija dosegla planirani ukupni kapacitet prerade od 4,5 milijuna tona sirove nafte godišnje.

– Ovaj zastoj je bio planiran i ugovoren s izvođačem, kazala je Janjić, dodajući kako se zbog situacije na tržištu razmatralo hoće li se proizvodnja prekidati ili ne.

– Uzeli smo u obzir sve okolnosti kao i mogućnost osiguravanja potreba tržišta. Kada smo vidjeli da ćemo moći osigurati dovoljne količine derivata, odlučeno je da ovi radovi, a s njima i privremeni prekid proizvodnje, krenu sada.

Tržišne okolnosti se uvijek mogu promijeniti, ali iz ovog što sada vidimo, ne očekujemo da bi moglo biti problema s opskrbom kupaca, rekla je Janjić.