Hrvatski veletrgovci, trgovci, ugostitelji, oni koji nude smještaj u hotelima, odnosno svi koji su u sustavu fiskalizacije, izgubili su od pojave koronavirusa u Hrvatskoj do 17. svibnja čak 8,8 milijardi kuna prihoda.

Pokazuju to podaci Porezne uprave po kojima je u razdoblju od 24. veljače do 17. svibnja ove godine promet po fiskaliziranim računima bio 30,9 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine on iznosio 39,712 milijarde kuna. U tim su statistikama i podaci za tri tjedna, odnosno za razdoblje od 24. veljače do 18. ožujka, kad hrvatsko gospodarstvo nije bilo u potpunosti zatvoreno i u tom su vremenu još radili kafići, restorani, frizerski saloni, kao i trgovine iz maloprodaje koji nude i ostalu robu osim prehrane. No, gubitak prihoda je, i uz ta tri »otvorena« tjedna, ipak veći od 22 posto. To znači da je toliko manja i osnovica za naplatu PDV-a pa je država izgubila u tom razdoblju najmanje 2,2 milijarde kuna na tom najvažnijem porezu.

Bolji rezultati

Pad od čak 71,87 posto u tom je razdoblju doživjela djelatnost smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pa su poduzetnici iz te djelatnosti izgubili čak 2,824 milijarde kuna prihoda. U ta nepuna dva mjeseca njihov je prihod bio tek 1,105 milijardi kuna za razliku od 3,929 milijardi kuna koje su zaradili lani u istom razdoblju.

Dalo je ministarstvo i podatke za prvi tjedan svibnja, kad u Hrvatskoj još nisu bili otvoreni kafići i restorani niti trgovački centri i u tom je tjednu, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, izgubljeno 732 milijuna kuna prometa, prema fiskalnim računima iz svih djelatnosti. U ugostiteljstvu i smještaju promet je bio tek 43.685 milijuna kuna, odnosno čak je devet puta manji nego u istom tjednu 2019. godine. U vrijeme kad su rijetki u smještaju imali goste i kad su restorani radili isključivo dostave, prihod je bio tek 11 posto iz istog tjedna 2019. godine, kad nitko nije ni sanjao kakav nas režim čeka 2020. godine.

Prvi tjedan otvaranja kafića i restorana donio je u djelatnosti smještaja i pripreme hrane nešto bolje rezultate pa je promet bio 143.781 milijun kuna, ali to je tek 35 posto prihoda iz istog tjedna prošle godine.

Iako je još prerano govoriti o tome kakvi će biti godišnji rezultati u ugostiteljstvu i turizmu, podaci o fiskaliziranim računima samo potvrđuju da će Hrvatska najveći pad prihoda i u gospodarstvu i u državnom proračuni imati baš u tom segmentu i da će se unatoč Vladinim naporima postići značajno povećanje tih prihoda do kraja godine.

Teži oporavak

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da bi na kraju u Hrvatskoj osnovica za obračun PDV-a mogla biti niža za 25 do 30 posto nego lani i da bi gubitak PDV-a mogao biti oko 14 milijardi kuna, a kad se tome doda i gubitak prihoda zbog novih pravila u naplati PDV-a koji se sada naplaćuje po realizaciji, država bi u ovoj godini mogla ostati i bez 16 milijardi kuna od tog najvažnijeg poreza.

– Hrvatska će i bez drugog vala imati deset posto pada gospodarstva i možda deset posto deficita jer još nitko ne zna koliko će pomoći samo za održavanje na životu trebati javnim tvrtkama, a ne znamo ni koliki će minus biti u Zagrebu. Na kraju bi deficit konsolidirane države, znači one koja uključuje i lokalne vlasti, mogao biti oko deset posto BDP-a, procjenjuje Lovrinčević. Vlada je planirala minus od 25,34 milijarde kuna, a ako se ova procjena ostvari, taj bi minus mogao dosegnuti i 36 milijardi kuna. S takvim teretom bit će teži i oporavak u sljedećoj godini, uvjeren je Lovrinčević, bez obzira na to što Hrvatskoj svi za 2021. godinu prognoziraju stope rasta od šest ili sedam posto.

– Prvo tromjesečje ove godine neće biti nekog velikog pada ili ga uopće neće biti, ali onda će radi toga u prvom tromjesečju sljedeće godine pad biti možda pet ili šest posto, jer ne vjerujem da ćemo se do tada i bez drugog vala epidemije oporaviti. Do sljedećeg Uskrsa, kad bi taj oporavak mogao započeti, ako zdravstvena slika u cijelom svijetu bude dobra, imat ćemo šest do osam teških mjeseci. Ali ni 2021. godine neće se sve vratiti na staro, vrijedit će nova pravila i to će utjecati na gospodarstvo, zaključuje Lovrinčević.

Jesen i zima će biti teški za hrvatsko gospodarstvo

– Pad potrošnje zbog turizma neće se osjetiti samo u ugostiteljstvu ili smještaju, nego i u maloprodaji, jer turisti su kupovali i po dućanima u Hrvatskoj. Zbog turizma će pasti i prodaja automobila, plovila. Ne treba zaboraviti i da će za koji mjesec nestati brojna »fantomska« radna mjesta koja se trenutno održavaju samo zahvaljujući potporama koje Vlada isplaćuje i to će dodatno smanjiti domaću potrošnju. Uz to, tvrtke će unatoč odgodama morati početi plaćati svoje porezne obveze koliko god to još odgađali, kaže Željko Lovrinčević. Jesen i zima će, napominje on, biti teški za hrvatsko gospodarstvo, sve ako i ne bude drugog vala epidemije, s kojim bi situacija dodatno bila otežana i onda bi bilo teško pretpostaviti koliki će gubici biti, ako se još jednom bude morao zatvoriti dio gospodarstva.