Povećanje izdvajanja za obranu na tri posto BDP-a moglo bi povećati rast BDP-a za 0,6 postotnih poena, kaže se u analitičkom prilogu “Fokus tjedna” Hrvatske udruge poslodavaca, objavljenom u petak.

Ulaganja u obranu u fokusu su javnosti nakon objave plana EU-a o 800 milijardi ulaganja u jačanje obrambenih sposobnosti Unije.

Prihodi tvrtki u Hrvatskom klasteru konkurentnosti obrambene industrije 2023. godine dosegnuli su 401 milijun eura, a izvoz je povećan dva i pol puta, na oko 300 milijuna eura, navode poslodavci.

Hrvatska obrambena industrija obuhvaća istaknute proizvođače u raznim segmentima, uključujući pješačko oružje (HS Produkt), balističke kacige (Šestan-Busch) te robotske sustave za humanitarno razminiranje, obrambenu inženjeriju i civilnu zaštitu (Dok-Ing).

Značajna je uloga i tvrtki poput Probotike (robotika), Orqa (dronovi), Riz Pe (taktički radio), Audio Video Trend AVT (termovizijske kamere), Atir (municija 40×46 mm), M Adlerd (oružani sustavi VLRS i bacači granata) te Đuro Đaković Specijalna vozila (oklopna vozila i vagoni za posebne namjene i održavanje).

Dio dobavnog lanca čine i tvrtke specijalizirane za sigurnosna i zaštitna rješenja (Infigo, Is Solvership, INsig2) te proizvođači iz tekstilne i obućarske industrije.

Dugoročni plan Oružanih snaga RH koji bi trebao identificirati buduća ulaganja i nabavke mogao bi dodatno potaknuti razvoj cijele industrije, kažu u HUP-u. Dodaju da većina tvrtki ima niski dug ili uopće nije zadužena pa zadržava visok potencijal za daljnje investicije.

Domaća obrambena industrija, kako to vidi HUP, ima priliku iskoristiti nadolazeće promjene za jačanje pozicija unutar europskog obrambenog ekosustava, dok bi novi izvori sufinanciranja mogli znatno ubrzati razvoj i komercijalizaciju dijela tvrtki.

Planirano smanjenje ovisnosti o trećim državama otvara prostor za uključivanje hrvatskih proizvođača u lanac vrijednosti, primjerice u segmentu proizvodnje čelika, kao i za šire sudjelovanje domaćih tvrtki u zajedničkim nabavama te industrijskim partnerstvima s vodećim kompanijama europskog obrambenog sektora poput Rheinmetalla.

S obzirom na to da će budući razvoj hrvatske obrambene industrije uvelike ovisiti o novim izvorima financiranja i javnoj nabavi, članice Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, uz podršku HUP-Koordinacije obrambene industrije u osnivanju, predlažu uspostavu međuresorne radne skupine.

Za dodatni razvoj obrambene industrije, uz ostalo, predlaže se preusmjeravanje javnih sredstava u korist obrambene industrije, uključujući i kohezijsku politiku, ali i jednostavniji i brži pristup kapitalu kroz proširenje HBOR-ovih operativnih programa i osnivanje Fonda za obrambena ulaganja.

Predlaže se i ubrzanje ulaganja po uzoru na Litvu koja je sva obrambena ulaganja proglasila strateškim prioritetnima kako bi uklonila administrativne barijere pri ishođenju dozvola, privola i ishođenja kompleksne dokumentacije.

Poslodavci smatraju i da bi industrija trebala redovito informirati nadležne institucije o vlastitom tehnološkom napretku i nišnim komparativnim prednostima.

Primjerice, sektor bespilotnih letjelica (dronova) može igrati ključnu ulogu, s obzirom na njegovu stratešku važnost u suvremenim sukobima, poput rata u Ukrajini, gdje su dronovi u vrijednosti gotovo pet milijardi dolara uvezeni s kineskog tržišta.

Prijedlog je i obavezna podjela javnih natječaja na manje dijelove, radi povećanog sudjelovanja manjih tvrtki uz jasnije najave nadolazećih natječaja i rezervaciju dijela ugovora za mala i srednja poduzeća.