Teško se sjetiti kad su u Hrvatskoj u kolovozu u jeku turističke sezone brojne trgovine i šoping centri bili zatvoreni dva dana zaredom, a ta će se situacija dogoditi ovog vikenda, prvi put od primjene novog zakona o trgovini.

Sutra sve trgovine moraju biti zatvorene jer je državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a u nedjelju će raditi smo one prodavaonice i centri, uglavnom na Jadranu, koji su odlučili da će to biti jedna od 16 nedjelja koliko mogu biti otvoreni do kraja godine.

Na pitanje jesu li dva neradna dana na vrhuncu sezone baš najbolja situacija za domaći turizam, Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića, izrazio je jučer uvjerenje da će se i domaći ljudi i turisti snaći.

Ponovio je da je Vlada već u predizbornom programu navela uvođenje neradne nedjelje i zabranu rada blagdanima, a ne vjeruje ni u neke velike negativne efekte. Tako ističe da je prvi mjesec primjene novih pravila u radu trgovina pokazao da se promet s nedjelje redistribuirao na druge dane, odnosno da je promet subotom porastao od 15 do 20 posto.

Bit će i gore

I dok se građani Hrvatske po treći put u posljednjih dvadesetak godina navikavaju na to da trgovine i šoping centri ne rade nedjeljom pa odlaze po potrepštine na benzinske crpke ili kioske, koji nedjeljom mogu raditi do 13 sati, još uvijek je neizvjesno hoće li i ovaj put to biti tek privremena situacija koja će trajati nekoliko mjeseci.

Ustavni sud zaprimio je nekoliko ustavnih tužbi, očekuje očitovanje Vlade i za očekivati je da će odluku donijeti do kraja godine, s obzirom na to da je već dva puta prošao kroz ista iskustva i da sada puno lakše i brže može odmjeriti jesu li u Vladi kod izrade novog zakona uvažili njihova prethodna dva mišljenja kad je zakon srušen.

U najvećoj poslodavačkoj udruzi u Hrvatskoj, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, finaliziraju prijedlog kojim će tražiti ocjenu ustavnosti zakona i očekuju da će i ovaj put Ustavni sud ukinuti odredbe koje, kako tvrde, ograničavaju pravo poduzetnika na rad.

Nakon prvog mjeseca primjene novih pravila, posebice zato što u ovoj godini trgovci 16 radnih nedjelja mogu rasporediti na pola godine, a ne cijelu godinu, možda je prerano za zaključke kakvi su efekti novih odredbi, ali u HUP-u tvrde, za razliku od Savića, da se potrošnja građana nije prelila na druge dane u tjednu.

Kažu da prvi podaci za srpanj govore da je pad prometa bio gotovo 22 posto, a da je promet u trgovini na malo manji za 30 milijuna eura.

– Izdano je i trinaest posto manje fiskaliziranih računa, a nesporan je i problem organizacije posla kako malih trgovina, tako i trgovačkih centara, što se reflektira na troškove poslovanja. Da dobijemo potpuno realnu sliku, brojke koje pokazuju pad izdanih računa u trgovinama i trgovačkim centrima u usporedbi s ljetom 2022. trebalo bi dodatno korigirati zbog inflacije, što bi pokazalo da je realni pad računa u trgovini na malo i veći od onog koji prikazuje službena statistika.

Očekivanja donositelja Zakona su bila da će se potrošnja građana preliti na druge dane u tjednu, što se nije dogodilo, poručuju iz HUP-a. Sektor će, procjenjuju, dogodine još više ugroziti činjenica da će se 16 radnih nedjelja morati rasporediti na cijelu godinu, a ne samo na šest mjeseci.

– Prema mišljenju HUP-a, najbolja opcija je ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštovanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te se protivimo intervencijama u radno vrijeme poduzetnika. Ovakav zakon je istovremeno i krut i diskriminatoran jer predviđa dosta izuzetaka, čime se stvara neravnopravnost na tržištu, navode iz HUP-a.

Igraonice i kina

Denis Čupić iz Udruge trgovine i logistike također smatra da se svi efekti zabrane rada neće osjetiti u ovoj godini, nego tek dogodine, a posljedice neće osjetiti samo trgovina, nego i druge djelatnosti koje su smještene u šoping centrima.

– U trgovačkim centrima imate i kina, i igraonice, i kuglane, i ako ti ljudi žele raditi nedjeljom, kad je šoping centar zatvoren, logično je da će ih onda to više koštati, da će im oni koji upravljaju centrima zaračunati više nego dosad.

To onda znači da će i oni morati poskupiti svoje usluge ili razmišljati o zatvaranju nedjeljom, napominje Čupić. On ističe da se zbog inflacije možda ne vidi efekt zabrane rada nedjeljom, ali je već donio pad prodaje, posebice u trgovinama koje ne prodaju prehrambene proizvode.

– Dogodine će taj efekt biti još veći jer će se 16 radnih nedjelja razvući na cijelu godinu, a tu je i potpuna zabrana rada blagdanima. Ako zakon ostane na snazi, to će, uz inflaciju, značajno smanjiti prodaju, a kupovina će se sve više premještati na benzinske crpke koje nude sve više proizvoda i postaju prava konkurencija klasičnim trgovinama jer rade svaki dan u tjednu, upozorava Čupić.

Napominje i da država za sektor trgovine nije osmislila nikakve kompenzacijske mjere, pa navodi da lokalnim vlastima i dalje plaćaju komunalnu naknadu kao da rade svaki dan, a trgovine i trgovački centri jedan su dan u tjednu uglavnom zatvoreni.

– Tomu bi trebalo prilagoditi i komunalnu naknadu koju plaćaju, i ako ne radimo 37 dana u godini, onda bi trebalo tome prilagoditi i iznose komunalne naknade, a to bi primjerice za grad poput Zaprešića značilo oko 400 tisuća eura manje u gradskom proračunu. O svemu tome se nije vodilo računa kad se donosio zakon, kaže Čupić koji upravlja trgovačkim centrom Westgate kod Zaprešića.