Glavni ekonomisti hrvatskih banaka sada očekuju rast realnog BDP-a za ovu godinu od 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza: najveći pesimist očekuje rast po stopi od 5 posto, a najveći optimist po 5,6 posto.

Medijalno pak očekivanje rasta za 2022. još je veće i iznosi 5,5 posto, pri čemu najveći pesimist ipak očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9 posto) dok najveći optimist očekuje rast po stopi od 6 posto, navodi se to u najnovijim Izgledima Hrvatske udruge banaka. Zaključuje se da je riječ o »V-obliku oporavka: brzo 2021., još brže 2022.«.

– U HUB-ovim Izgledima iz rujna 2020. glavni ekonomisti hrvatskih banaka isticali su nevjericu u pogledu brzine izlaska iz krize izazvane pandemijom. U tome nisu bili usamljeni.

Europska komisija tada je predviđala pad gospodarstva europodručja po stopi od 8,7 posto te zatim postupan oporavak uz dostizanje razina gospodarske aktivnosti iz 2019. u tijeku 2022. U međuvremenu se pokazalo da je pad aktivnosti bio manji od očekivanja. Gospodarski pad u europodručju 2020. iznosio je 6,5 posto.

Manja kontrakcija

Gospodarstvo SAD-a zabilježilo je manji pad 2020. i bilježi brži oporavak 2021., što utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Hrvatsko gospodarstvo je u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od 8 posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane.

Opisani trendovi utjecali su na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka, opisuju u HUB-u. Točnije, medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta u 2021. sada iznosi spomenutih 5,3 posto.

Navodi se da se u strukturi BDP-a ističe doprinos oporavka osobne potrošnje po medijalnim stopama od 5,1 posto 2021. i 4,5 posto 2022. te investicija, čije medijalno očekivanje rasta napreduje s ionako visokih 8,6 posto 2021. na 13,3 posto 2022.

– Ne treba zaboraviti i doprinos ukupnog izvoza po stopama od 18,2 posto 2021. i 13 posto 2022., u čemu važan doprinos daju i oporavak turizma i rast robnog izvoza. U takvim uvjetima prirodno je očekivati znatno smanjenje stope nezaposlenosti sa 7,4 posto 2021. na 6,7 posto 2022.

Ekonomisti očekuju da će se deficit proračuna opće države smanjiti s očekivanih 4,2 posto BDP-a ove na 3 posto BDP-a sljedeće godine i to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga s 87,3 posto ove na 84,2 posto sljedeće godine, navodi se u HUB-ovim Izgledima.

U anketi su glavne ekonomiste pitali u kojem razdoblju očekuju najsnažnije utjecaje sredstava EU-a na gospodarski rast.

Snažan utjecaj

– Nitko ne spominje ovu godinu, što znači da utjecaj sredstava EU-a nije presudan u oporavku ove godine. Snažan utjecaj počinje od sljedeće godine, što će biti glavni čimbenik očekivanog ubrzanja rasta 2022.

Očekivanja ekonomista donekle se razlikuju u pogledu trajanja toga dodatnog impulsa rasta. Ekonomisti su oko tog pitanja podijeljeni: dva očekuju trajanje snažnog impulsa rasta potaknutog sredstvima EU-a kroz dvije godine (2022. – 2023.), dok dva smatraju da će se impuls produžiti na tri godine, do kraja 2024., stoji u priopćenju.

Navodi se da su strahovi od inflacije druga najvažnija tema u svjetskom gospodarstvu u proteklih nekoliko mjeseci. Problem inflacije, ističe se, izraženiji je u SAD-u nego u EU.

– S obzirom na usku korelaciju inflacija u Hrvatskoj i europodručju, to utječe na očekivanja glavnih ekonomista. Oni smatraju da će inflacija ostati pod kontrolom ispod 2 posto na godinu, pri čemu tek najveći pesimist očekuje porast cijena po stopi od 2 posto 2022., zaključuju u HUB-u.