Kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu, i riješiti problem nedostatka radnika, te koji su novi trendovi na tržištu rada, tema je današnje konferencije Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024. u hotelu Ambasador u Opatiji.

Konferencija okuplja ključne ljude hrvatske politike i gospodarstva koji će raspravljati o problemima, izazovima, prilikama i trendovima hrvatskog tržišta rada.

Konferenciju je otvorila Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista poručivši da svi dobro znamo da je u Hrvatskoj veliki problem nedostatak radne snage u gotovo svim segmentima, od radno intenzivnih djelatnosti pa do visokokvalificiranih radnika.

– Ono čemu svjedočimo već niz godina jest taj negativni demografski trend, iseljavanje stanovništva,  visokoobrazovani ljudi odlaze iz zemlje iako se ovdje školuju, te pronalaze neki svoj novi put u gospodarski visoko razvijenim zemljama.

To je negativan trend koji svakako moramo zaustaviti. To je jedan proces, a s druge strane imamo povećanje uvoza radne snage, strane radnike koji dolaze u Hrvatsku, i bez njih određeni proizvodni procesi ne bi mogli opstati niti se realizirati.

I zato je pred svima nama ovdje da raspravljamo o velikim izazovima koji su pred nama, a to je da zaustavimo to iseljavanje i odlazak ljudi, da zaustavimo i vratimo nazad domaću radnu snagu, visoko obrazovane ljude, koji su pokretač našeg gospodarstva, kad govorimo o potencijalima nekog gospodarstva, ekonomije i općenito naše zemlje.

Ako kažemo da su sve to izazovi koji su pred nama, onda svakako mislim da ćemo na ovom panelu raspravljati o tome da postoji jako velika mreža čimbenika o kojima treba voditi računa, koje treba analizirati, usmjeravati, da bi postigli taj cilj, odnosno da odgovorimo na izazove, zaustavimo iseljavanje, zaustavimo mlade obrazovane ljude i da smanjimo problem nedostatka radne snage koji je svake godine sve veći, istaknula je Kruljac.

Svima je zahvalila, poželjela puno uspjeha u budućem poslovanju, izrazivši nadu da će konferencija biti zanimljiva i korisna.

Kako dakle dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i riješiti problem nedostatka radnika, te koji su novi trendovi na tržištu rada, glavno je pitanje o kojem se raspravljalo u Opatiji, a bilo je riječi i o utjecaju novog Zakona o strancima na kretanja na tržištu rada.

Lončar je na tu temu istaknuo da zakon još nije stupio na snagu, ali Vlada ga je, kaže, prihvatila i uputila u saborsku proceduru, tako da se njegovo prihvaćanje očekuje.

– Temeljem onoga što je dosad najavljeno, predložene zakonske izmjene u kojima sudjeluje i HZZ, idu ka poboljšanjima, da se uvede i dodatna regulativa na tržište rada oko uvoza radne snage.

Jedan dio propisa će se odnositi na status tih radnika u Hrvatskoj, s druge strane će se regulirati dodatni položaj agencija za zapošljavanje koje uvoze radnu snagu, ističe Lončar, dodajući da će kada zakon stupi na snagu, HZZ kao jedno od operativnih tijela koja ga provode biti spreman.

Lončara smo pitali hoće li zakon postati svojevrsno usko grlo s obzirom da se dosad radna snaga uvozila prema potrebama poslodavaca, a sada se uvode dodatni kriteriji.

– Taj zakon ne bi trebao predstavljati “usko grlo” nego će dodatno poboljšati situaciju na način da se od poslodavaca očekuje ozbiljnost u radu, da na vrijeme pripremaju radnu snagu, a isto tako da dobijemo i dobar dio adekvatne radne snage sa zadovoljavajućom kvalitetom i vještinama, kaže Lončar.

Opisao je niz, kako je rekao, izvanrednih okolnosti koje su zadnjih godina pratile domaće tržište rada, pa su tu bili, pobrojao je Lončar, Covid, inflacija, zdravstvena i energetska kriza, ograničenja prisutna vezano za turizam, poput sezonalnosti koja je vrlo izražena u turističkom sektoru, potom ograničenja vezana za obrazovni sustav koji još uvijek proizvodi nedovoljan broj kadrova koji imaju adekvatne kompetencije za tržište rada, promjene vezane uz digitalnu, zelenu tranziciju.

I sve to, kaže Lončar, utječe na tržište rada, no uza sve, imamo pozitivno stanje, kazao je, pobrojavši brojne mjere koje se provode s ciljem stabilnosti tržišta rada, pri čemu su HZZ-ove vezane uz aktivne politike zapošljavanja i druge.

Što se tiče turizma, Lončar se na taj sektor tijekom prezentacije dodatno osvrnuo rekavši da je istraživanje o potrebama poslodavaca za radnom snagom u 2024. pokazalo da je ukupno 41 hotelska kuća iskazala potrebu za 11.956 sezonskih radnika. Deficitarna zanimanja su, naveo je: kuhar/ica, konobar/ica, čistač/ica, slastičar/ka, pekar/ica, mesar/ica, prodavač/ica…

Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kazao je da imamo rekordno nisku nezaposlenost. Rekao je da se s poslodavcima održavaju susreti kako bi se vidjele njihove potrebe za sezonu.

– Cilj nam je aktivirati naravno domaću radnu snagu i tu imamo specijalizirane programe koje će pomoći i poslodavcima u turizmu.

Imamo sve manje nezaposlenih, 116.000 na današnji dan, a vidimo da će nedostajati radne snage i u ovoj sezoni, gdje očekujemo potrebu za 20 do 30 tisuća novooglašenih radnih mjesta za koje će se morati naći radnici. Onda u skladu s time, gdje ne budemo u mogućnosti naći domaću radnu snagu, posegnut ćemo za stranom.

Ono što možemo reći ispred našeg ministarstva, nastavili smo s podrškom poslodavcima, radnicima, aktivnim politikama zapošljavanja, posebno za rad u nadolazećoj sezoni, pokušavamo biti na usluzi svima na tržištu i omogućiti što bolje spajanje ponude i potražnje.

Naše mjere se koriste, godišnje se ulaže oko 130 milijuna eura, nastavili smo sa svojim aktivnosti i pokušat ćemo dodatno aktivirati domaću radnu snagu i olakšati uvoz strane tamo gdje je potrebno, poručio je Vidiš.

Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, istaknuo je da je nova turistička godina sjajno krenula.

– Bolji su rezultati i po pitanju dolazaka i noćenja od prošle godine koja je bila rekordna, a zajedničkim snagama, te s obzirom na novi Zakon o strancima, mislim da smo na tragu barem poboljšavanja situacije što se tiče nedostatka radne snage u turizmu.

Mi provodimo svoje mjere, stipendiranje učenika za ugostiteljska zanimanja i razne druge, a trudimo se i poslodavcima olakšati.

Nedostatak s kojim se suočavamo u Hrvatskoj, nije problem samo kod nas, nego u cijeloj Europi i svi zajedno moramo pronaći rješenja, rekao je Pavić.

Na primjedbu da je rast BDP-a prisutan kod nas, ali ne i u Europi koja je, štoviše, na rubu recesije, te što misli kako će se to odraziti na sezonu, Pavić je ponovio da je godina krenula sjajno, no ipak upozorio na neke stvari.

– Povećan je i broj dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu. No, svakako stoji da su ljudi oprezniji i što se tiče budžetiranja i planiranja njihovih putovanja, tako da je izuzetno važno da omjer cijene i kvalitete bude na zadovoljavajućoj razini jer samo zadovoljan gost je onaj koji će se vratiti.

Tako da apeliramo još jednom na sve da nema potrebe za dizanjem cijena bez razloga, nego da ono što pružaju bude vrhunske kvalitete i tada nećemo imati problema s dolascima, smatra Pavić.

Kaže da je Zakon o strancima taj koji adresira sve neuralgične točke i u jednom je segmentu i puno fleksibilniji i što se tiče radnih dozvola i dozvola za sezonske radnike; produžuju se s šest mjeseci na devet, tako da će s te strane dosta olakšati uvoz radne snage, ističe Pavić.

Vidiš je još rekao i da smo, unatoč cijelom nizu poteškoća, uspjeli održati glavu iznad vode, čak i više od toga.

– Rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto najznačajniji je među članicama EU-a. Sve to pokazuje da smo puno naučili u ovim krizama i vratili se jači.

Naš je cilj pomoći, omogućiti poslodavcima da što lakše posluju, biti njihov servis. BIlo je potrebno donijeti sveobuhvatne mjere da se potakne ljude da ostanu u Hrvatskoj, a primarno je bilo podignuti razinu plaća, i tu smo zaista ostvarili veliki pomak.

Rasteretili smo poslodavce, imali šest krugova poreznih izmjena koje su olakšale situaciju i omogućili da uz ulaganja u tržište rada imamo nikad veću zaposlenost i rekordno nisku razinu nezaposlenosti.

Uz to, u studenom je prosječna bila 1.200 eura. Kako zadržati i vratiti radnike, to je prilično jasno: treba doći na od 70 do 80 posto BDP-a drugih država članica EU-a, tada se ljudi počnu vraćati. To su doživjele sve države članice.

Kada govorimo o demografskim kretanjima, vrhunac odlazaka bio je netom nakon ulaska u EU 2013. te 2017., i sada se lagano smanjio, zato što ipak kroz cijeli niz reformi i ulaganja lagano dostižemo korak s onima koji su imali prilike dulje razdoblje koristiti EU fondove.

Svjesni smo da ne možemo sve riješiti domaćim bazenom radne snage. Pokušavamo ljude vratiti i tako ćemo i nastaviti. Što se tiče Zakona o strancima, znaju nas pitati je li to nešto ‘ad hoc’, nešto naglo, ali ne, nije.

Mislim da je zakon pogođen, jer smo puno razgovarali i dostigli savršeni balans između potreba poslodavaca, sindikata i onoga što tržištu rada treba.

Primarni je fokus na dodatnom redu, zaštiti radnika i radnica, olakšavanje poslodavcima, primarno kroz činjenicu da radna dozvola vrijedi tri godina, te time da će se s naše strane i HZZ-a olakšati integracija kroz učenje hrvatskog jezika, istaknuo je Vidiš.

Brojni panelisti

Sudionici konferencije su i Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji su održali prezentaciju, a uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Josip Zaher, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb, Natali Komen Bujas, direktorica HUP – Udruge ugostiteljstva i turizma, Petra-Maja Jakopec, direktorica Odjela ljudskih potencijala u destinacijama, Valamar Riviera d.d.

Konferencija Novog lista Optimizacija tržišta rada 2024. bavi se problemom nedostatka radne snage koji postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta Republike Hrvatske kojoj u ovom trenutku nedostaje više od 200.000 radnika.

Pritom taj nedostatak proizlazi iz kompleksne mreže čimbenika. Demografski izazovi, uključujući starenje stanovništva i nisku stopu nataliteta, pridonose smanjenju dostupnosti radne snage, dok emigracija kvalificirane radne snage u potrazi za boljim prilikama u zemljama Europske unije dodatno oslabljuje domaću radnu snagu. S druge strane, rast standarda u Hrvatskoj, smanjuje interes domaće radne snage za slabije plaćenim poslovima.

Nesklad između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava te sezonski karakter turizma također pridonose problemu nedostatka radne snage. Rješavanje ovih problema zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća suradnju javnog i privatnog sektora, obrazovnih institucija i Vlade, uz implementaciju inovativnih mjera usmjerenih na zadržavanje radne snage i privlačenje stručnjaka.

Kvarner i Istra perjanice su hrvatskog turizma s brojnim i snažnim hotelskim lancima i vezanim uslugama koji se uoči nove sezone suočavaju s ovim problemom, o čemu će na konferenciji također biti riječi.