Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći (PKM) za 2022. doseže 73 posto prosjeka 27 članica EU-a, a stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iznosi 76 posto tog prosjeka, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Latvije.

DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u četvrtak je objavio najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2020. do 2022. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u

Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 156 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 62 posto prosjeka EU.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u PKM-u za 2022. iznosi 73 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 27 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2021. bio je na 70 posto prosjeka u EU, a u 2020. na 65 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliža Hrvatskoj je Latvija, s BDP-om po stanovniku na razini također 73 posto prosjeka.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2022. zadržao se u širokom rasponu i to od 31 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj do 38 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku u 2022. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka.

Usporedbe radi, u 2021. SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 73 posto prosjeka Unije, a 2020. bio na razini 69 posto tog prosjeka, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Estonija, Grčka, Slovačka, Latvija, Mađarska i Bugarska, čiji je raspon između 22 odnosno 31 posto ispod prosjeka Unije. Najbliža Hrvatskoj je Latvija, čiji je SIP po stanovniku također na 76 posto prosjeka, pokazuju tablice.

Erste: Rast hrvatskog BDP u 2024. oko 2,5 posto, inflacija oko 3,5 posto

Erste banka prognozira da će hrvatsko gospodarstvo i u ovoj i idućoj godini rasti oko 2,5 posto, dok će inflacija nakon oko osam posto u 2023., u 2024. usporiti na oko 3,5 posto, rečeno je u srijedu na predblagdanskom druženju poslovodstva te banke s novinarima.

Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač izjavio je da inflacija u proteklim mjesecima bilježi siguran silazni trend, a u 2023. bi trebala iznositi oko osam posto, dok bi u 2024. trebala usporiti na prosječnih oko 3,5 posto, što će “biti nešto iznad prosjeka eurozone, no ne bitno”.

Hrvatski BDP u ovoj godini će porasti oko 2,5 posto, a u banci otprilike tu razinu rasta očekuju i u idućoj godini. Pritom, izjavio je Kovač, rast bi primarno trebao biti generiran od domaće potražnje, prije svega osobne potrošnje, a zatim i investicija, uz oslonac i na europske fondove.

U tom kontekstu je apostrofirao i trenutno stanje na tržištu rada kakvom u prošlosti nismo često svjedočili, pri čemu plaće nominalno rastu blizu 15 posto, uz nisku stopu nezaposlenosti.

Negativni rizici po rast proizlaze iz globalnog okruženja i geopolitičke situacije, kao i nepredvidljivosti gospodarskog rasta kada je riječ o Uniji, pa tako i primjerice Njemačkoj, koja je jedan od ključnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, ocijenio je.

Članstva u eurozoni i šengenskom prostoru po Kovaču treba gledati iz srednjoročne i dugoročne perspektive, no ona su svakako bitna iz perspektive turizma i investicija.

Uklanjanje tečajnog rizika daje jedan predvidljiviji okvir poslovanja, kako za građane i lokalno gospodarstvo, tako i za strane kompanije koje promatraju Hrvatsku kao potencijalnu investicijsku destinaciju, izjavio je Kovač.

Nositelji monetarne politike, Europska središnja banka (ESB) i američki Fed, koji su podizanjem kamatnih stopa nastojali obuzdati inflaciju, u 2024. bi trebali započeti ciklus njihovog spuštanja, a kako je izjavio Kovač, tržišta sugeriraju da bi se to moglo početi događati krajem prve polovice godine.

Znatno blaži rast kamata na kredite, napose kod građanstva

Kroz ciklus podizanja kamatnih stopa od strane ESB-a, Hrvatska je bila među zemljama u kojima je rast kamatnih stopa na kredite bio znatno blaži, napose kod građanstva, što je također pozitivan efekt članstva u eurozoni, rekao je predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, ističući da građani “nisu i neće” primijetiti efekt dizanja referentnih kamatnih stopa i zbog činjenice da su im kamate na kredite u velikoj mjeri fiksirane.

Štoviše, kamatne stope za građanstvo su povijesno gledano među najpovoljnijima, pa se tako u Hrvatskoj stambeni kredit može dobiti povoljnije no u Austriji ili Njemačkoj, ustvrdio je Schoefboeck

Ocijenio je da je za bankarski i financijski sektor 2023. bila izazovna, no i uspješna godina, pri čemu se ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a, koji će biti među najvišima u Uniji, reflektirao i kod klijenata – malih, srednjih i velikih poduzeća, koji su, unatoč rastu međunarodnih kamatnih stopa, nastavili s ulaganjima u projekte.

Stoga, za razliku od većeg dijela Europe, bančin korporativni sektor i u 2023. bilježi rast kreditiranja, koji je doduše manji u odnosu na lanjski dvoznamenkasti rast, rekao je Schoefboeck, dodajući da se rast kredita bilježi i u sektoru građanstva.

U banci su “umjereni optimisti” i za 2024. godinu, za koju smatraju da će biti još izazovnija od ove, no u kojoj također očekuju “blagi rast” u navedenim segmentima, rekao je Schoefboeck.

Ulaganja građana u obveznice i trezorce dugoročno pozitivna stvar

Rekao je da banka, gledano iz dugoročnije perspektive, podržava danu mogućnost građanima da ulažu u državne obveznice i trezorske zapise, a očekuje da će država nastaviti s takvom praksom i u budućnosti.

Tu dugoročniju perspektivu je pojasnio benefitima po razvoj tržišta kapitala i za financijsko opismenjavanje građana, dok je, “vrlo kratkoročno” gledano, jasno da takvi modeli nisu pozitivni po banke jer se depoziti građana prelijevaju u državne vrijednosne papire.

S obzirom da država to čini kako bi potaknula banke da podignu kamate na štednju, novinari su pitali Schoefboecka što banka kojoj je na čelu čini po tom pitanju. Istaknuo je da je banka već u svibnju počela s podizanjem kamata na oročene depozite, a nudi primamljivije kamate na oročenje na dulje razdoblje.

Schoefboeck “blagi pesimist” oko unaprjeđenja poslovnog okruženja

Naime, Schoefboeck smatra da međunarodne kamatne stope neće dugo ostati na visokim razinama, dapače, kako je već spomenuto, trebale bi početi padati iduće godine, što će se naravno opet i reflektirati na kamate na štednju, pa u takvoj budućoj perspektivi apostrofira mogućnost oročenja depozita na čak do pet godina, no pritom uz kamatu od tri posto.

Schoefboeck je problematizirao to što je Hrvatska na većini ljestvica koje ocjenjuju poslovno okruženje u “najboljem slučaju prosječna”, pa bi i država tu trebala napraviti snažnije iskorake, kako se postojeći pozitivni makroekonomski trendovi ne bi “ispuhali”.

Željeni napredak se ne vidi, smatra Schoefboeck, koji je rekao i da je “blagi pesimist” kada je riječ o procesu i dinamici “debirokratizacije” hrvatskog gospodarstva u 2024., s obzirom i da je riječ o “superizbornoj” godini.