Europski zračni promet putnika u špici sezone je pokazao snažan rast u odnosu na lani, ali nisu dosegnute brojke iz prijepandmijske 2019. Naime, prema Međunarodnom udruženju zračnih luka (Airports Council International – ACI) u trećem se kvartalu promet putnika u europskoj mreži zračnih luka povećao za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako su, bez obzira na više cijene zračnih karata i trajne pritiske zbog rasta inflacije, ljetni mjeseci pokazali vrlo veliku potražnju za putovanjima zrakoplovom.

U usporedbi s razinama prije pandemije, putnički promet u trećem tromjesečju i dalje je oko 3 posto ispod broja putnika iz 2019. Ovo se ljeto pokazalo kao prekretnica s obzirom na to da je, primjerice, londonski Heathrow, najprometnija europska zračna luka prema broju putnika, prvi put od izbijanja pandemije premašila promet iz 2019., a potpuno se oporavila i gotovo polovina europskih zračnih luka.

Ponegdje i pad

Među zračnim lukama najveći rast su imale zračne luke u Luksemburgu (13,3 posto), Grčkoj (12,9 posto), Portugalu (11, posto), Malti (6,5 posto) i Hrvatskoj (6,4 posto).

S druge strane, još uvijek pod utjecajem rata u Ukrajini i zatvaranja ruskog zračnog prostora za europske zračne prijevoznike, zračne luke u Finskoj su i dalje za čak 33 posto ispod 2019.

Druge zemlje koje su također zaostale u svom oporavku i ostale više od 15 posto ispod prometa putnika iz 2019. su Slovenija (-26,1 posto), Švedska (-21,1 posto), Bugarska (-19,6 posto), Njemačka (-18,3 posto), Latvija (-16,8 posto) i Češka (-15,6 posto).

Zračne luke i u ostatku Europe nastavile su pokazivati ​​izvanredne rezultate i dinamičnost u trećem kvartalu, s iznimkom onih u Ukrajini. Među većim zemljama, zračne luke u Turskoj nadmašile promet putnika iz trećeg tromjesečja 2019. za šest posto. Zanimljivo je da su, iako je riječ o malim brojkama, zračne luke u Albaniji izvijestile o snažnom rastu od čak 115 posto u odnosu na lani, i to potaknuto ekspanzijom ultraniskotarifnih prijevoznika. To potvrđuje sve veći rast interesa za ovom zemljom kao jeftinom ljetnom turističkom destinacijom.

Hrvatska je, dakle, prema asocijaciji zračnih luka, među europskim zemljama s najvećim rastom putničkog prometa u ljetnim mjesecima. Dobre brojke potvrđuju i domaće analize.

Njemačka i Poljska

Naime, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u rujnu kroz hrvatske zračne luke prošlo oko 1,5 milijuna putnika, od čega najviše kroz Zračnu luku Split, oko pola milijuna. Rujanski je zračni promet putnika u Hrvatskoj tako bio za 11,5 posto veći nego u rujnu 2022., kad je ostvaren promet od 1,3 milijuna putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, koja je imala rast od čak 15 posto u odnosu na lani. Slijedi Zračna luka Zagreb s 368 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 14 posto u odnosu na rujan 2022., te Zračna luka Dubrovnik, s 353 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 5,5 posto. U Zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 199 tisuća putnika, što je porast od 9 posto, a slijedi pulski aerodrom sa 67 tisuća putnika i rastom od 12 posto.

ZL Rijeka je, pak, u rujnu imala tek oko 28.000 putnika ili 7 posto više nego lani, a iza Rijeke su Osijek, Brač i Mali Lošinj s manje od 5 tisuća putnika.

Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 314 tisuća putnika, što je za 12,3 posto više u odnosu na rujan 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 276 tisuća prevezenih putnika, što je za 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Poljske, s 99 tisuća prevezenih putnika, što je za 27,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U razdoblju od siječnja do rujna je, u usporedbi s lanjskom godinom, promet putnika veći za 16,6 posto, dok je promet tereta pao za 5,6 posto.