Državni zavod za statistiku izašao je s dva važna podatka, onom o nastavku usporavanja rasta cijena u kolovozu, odnosno stopi inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena koja za ovaj mjesec, prema procjeni DZS-a, iznosi tek 1,8 posto na godišnjoj razini te s procjenom rasta potrošnje u maloprodaji u srpnju, koja je u tom mjesecu u Hrvatskoj još i ubrzala, i to na 7,9 posto godišnje.

Prvi podatak ukazuje da se obistinjuju prognoze prema kojima se inflacija dalje smanjuje prema ciljanoj razini, a ovo je konkretno bio njen najniži rast još od ožujka 2021., dok drugi, kretanje potrošnje u maloprodaji, odnosno njen daljnji godišnji rast, i to već 16. mjesec zaredom, ukazuje na dobar početak trećeg kvartala u smislu daljnjeg gospodarskog rasta.

Podsjetimo, nedavna prognoza DZS-a za drugi kvartal (od travnja do lipnja) govorila je o rastu BDP-a od 3,3 posto koji se temeljio na potrošnji i investicijama.

“Doprinos” usluga

Potrošnja je najveća komponenta BDP-a pa je njen daljnji rast, odnosno ubrzanje u srpnju (jer je u lipnju rasla 5,5 posto) pokazatelj vjerojatnog nastavka rasta BDP-a i u trećem kvartalu (od srpnja do rujna) po sličnim stopama.

Treći je kvartal, zbog utjecaja turističke sezone, i inače ključan za kretanje domaćeg bruto društvenog proizvoda, a čini se, da se unatoč snažnoj potražnji, cijene donekle drže pod kontrolom.

Tako je premijer Andrej Plenković jučer kazao da DZS-ovi podaci o kretanju inflacije u kolovozu zvuče »jako dobro«, a da njezina najniža stopa u razdoblju od oko tri godine znači da je Vlada uspjela sa svojim mjerama ograničavanja cijena.

Inače, dok je na godišnjoj razini inflacija u kolovozu dakle porasla 1,8 posto, na mjesečnoj, u odnosu na srpanj, zabilježen je rast cijena od 0,1 posto. Rastu inflacije su, prema DZS-u, očekivano, najviše pridonijele usluge čija je procijenjena godišnja stopa rasta 5,9 posto, dok je za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 2,3 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 3,7 posto, navodi DZS.

No, jučer objavljene prve prognoze Eurostata zvuče – malo manje dobro. Eurostat je naime objavio da je godišnja stopa inflacije u kolovozu – mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) – u Hrvatskoj iznosila 3 posto, dok je u cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u kolovozu iznosila 2,2 posto.

Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su Belgija, 4,5 posto, Estonija, 3,4 posto, Nizozemska, 3,3 posto, Slovačka, 3,2 posto, te Grčka, 3,1 posto. Ostale članice eurozone imale su nižu stopu od Hrvatske.

Analitičari Raiffeisen banke jučer su se osvrnuli i na ovu razliku pa kažu da su »prema prvoj procjeni za kolovoz, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle 0,1 posto na mjesečnoj te 1,8 posto na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, što je najniža godišnja stopa inflacije od ožujka 2021.

Ipak, dodaju, »opća stopa godišnje inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iako usporava ostaje, još uvijek 1 postotni bod viša od »magičnih« 2 posto.

Solidna potrošnja

– Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom kolovoza su cijene u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 3 posto na godišnjoj razini (0,1 posto više u odnosu na srpanj).

Istovremeno je temeljna inflacija za kolovoz procijenjena na 4,4 posto (blago ubrzavanje kao posljedica rasta u cijenama usluga), dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 0,2 posto. Na razini europodručja, harmonizirani indeks potrošačkih cijena pokazao je na rast u kolovozu za 2,2 posto na godišnjoj razini (u odnosu na 2,6 posto u srpnju), dok je dinamika rasta temeljne inflacije blago usporila s 2,9 na 2,8 posto.

Intenzivniji rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje odražava prvenstveno razliku u strukturi prosječne košarice te snažniji rast cijena usluga u Hrvatskoj.

Ipak, razlika bi se trebala nastaviti postupno sužavati dijelom zbog slabljenja inflatornih pritisaka, a dijelom zbog sve manjeg prostora za konvergenciju cijena određenih skupina proizvoda i usluga budući da je proces bio osobito izražen u prethodne dvije godine, ističu RBA analitičari.

Što se tiče nastavka snažnog rasta trgovine na malo u srpnju, kažu da »realan rast prometa od trgovine na malo nastavlja upućivati na solidnu potrošnju u gospodarstvu na početku drugog dijela godine«.

– U skladu je to s postupnim usporavanjem inflatornih pritisaka, rastom plaća, umjereno povoljnih kretanja u turizmu te posljedično razmjerno visoke razine potrošačkog optimizma, zaključuju analitičari RBA-e.