Hrvatska se prvi put na međunarodnom tržištu zadužila kao članica eurozone izdanjem obveznice od milijardu i pol eura. Obveznica dospijeva na naplatu 2035. godine, što znači da joj je ročnost 12 godina, a kamata koju će država plaćati je četiri posto godišnje.

Iz Ministarstva financija pohvalili su se velikim interesom za obveznicu pa u priopćenju navode da je od objave transakcija obavljena u jednom danu, a da je potražnja znatno nadmašivala potrebe zaduženja, te da je interes dosegnuo čak 6,4 milijarde eura.

– Knjiga upisa sadržavala je preko 200 pojedinačnih interesa najkvalitetnijih investitora uz razvijenu geografsku diverzifikaciju, poručuju iz Ministarstva financija.

Otkrivaju da su interes za hrvatsku obveznicu pokazali investitori iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Francuske, Danske, SAD-a, ali i zemalja srednje i istočne Europe te Beneluxa.

Povjerenje ulagatelja

– Razina ostvarenog interesa, kao i postignuti konačni uvjeti izdanja, snažna su potvrda kredibiliteta Republike Hrvatske kao izdavatelja na međunarodnom tržištu, te povjerenja ulagatelja u gospodarstvo i javni dug Republike Hrvatske, posebice nakon ulaska u europodručje i Schengen, poručili su iz Ministarstva financija.

Taj veliki interes, ustvrdio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, govori o kredibilitetu i reputaciji Hrvatske, a ocijenio je i da su ostvareni uvjeti izdanja u današnjim uvjetima vrlo povoljni.

– Sve je to u kontekstu odgovorne politike vođenja javnih financija, investicijskog kreditnog rejtinga i snažnog položaja Hrvatske u duhu integracije u europodručje i Schengen, kazao je premijer.

Vrijeme niskih kamata koje je trajalo gotovo desetak godina izdanjem ove obveznice završilo je i za Hrvatsku, iako su kamate počele rasti odmah nakon početka rata u Ukrajini, a posebice nakon što su središnje banke u svijetu počele podizati svoje kamate, Hrvatska se lani u travnju još uvijek na međunarodnom tržištu uspjela zadužiti po kamati od 2,875 posto.

Posljednji put Hrvatska je izdala obveznicu uz kamatu od četiri posto ili veću od toga 2015. godine, a u to vrijeme imala je i znatno veću razinu javnog duga i znatno lošiji kreditni rejting.

U ožujku ove godine narodna je obveznica izdana uz kamatu od 3,65 posto, a mnogi su kritičari tada prigovarali ministru financija Marku Primorcu da »časti« narod te da se trebao zadužiti po nižim kamatama, iako se još u srpnju 2022. godine država na domaćem tržištu zaduživala po kamati od 3, 375 posto.

Dulja ročnost

Kako je za tu obveznicu bilo zainteresirano oko 45 tisuća građana koji su upisali više od 1,3 milijarde eura obveznica, ministar je tada najavio mogućnost da država ponovo izda nacionalnu obveznicu u čijoj će kupnji sudjelovati i građani.

No, nije želio precizirati kada bi se to moglo dogoditi i kolika bi bila vrijednost izdanja. Hrvatska do kraja godine mora refinancirati domaću obveznicu izdanu prije šest godina na domaćem tržištu u iznosu od 11,3 milijarde kuna, što je oko milijardu i pol eura, do kraja godine Ministarstvo financija će izdati još jednu obveznicu.

Zaduženje će biti na domaćem tržištu, ali malo je vjerojatno da će se ići u još jednu narodnu obveznicu u ovoj godini jer će se tražiti dulja ročnost.

Narodna obveznica izdana je na dvije godine, a ako bi država ponovo išla na šest ili čak deset godina, građani vjerojatno ne bi pokazali toliki interes za tu obveznicu. Za većinu građana je još uvijek prihvatljiva ročnost dvije do tri godine.

Nova obveznica koju će država izdati teško će po uvjetima konkurirati onoj koju treba zamijeniti i za koju je država plaćala kamatu od 1,75 posto.

Nova će kamata biti i više nego dvostruko veća od te i Hrvatska se, kao i većina zemalja, ponovo vraća u fazu kada svako novo refinanciranje donosi skuplji dug.

Posljednjih deset godina država je uživala u obrnutoj situaciji, i svaki put kad se nanovo zaduživala da bi otplatila kredit ili obveznicu, činila je to uz niže kamate, što je održavanje i smanjivanje javnog duga činilo jeftinijim, a pomagalo je i smanjivanju deficita.

Sada će veći trošak kamata stvarati pritisak na povećanje deficita, ali država će se dok god traju visoke stope inflacije lakše nositi s tim problemom, jer će inflacija, dok traje, donositi i veće proračunske prihode.