Hrvatska je na začelju ljestvice zemalja Europske unije po udjelu žena na menadžerskim pozicijama, koje su i na razini Unije još uvijek daleko od ravnopravnosti s muškarcima, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Pandemija covida-19 izazvala je promjene bez presedana u radnom okruženju, ali podaci o zaposlenim ženama i muškarcima na menadžerskim pozicijama i dalje otkrivaju poznate obrasce.

Iako žene i muškarci unose različite kvalitete u krizno upravljanje, žene su i dalje daleko manje zastupljene na takvim poslovima, konstatiraju u Eurostatu.

U trećem kvartalu 2020. u EU je na menadžerskim pozicijama bilo ukupno više od 9,5 milijuna građana, od čega 6,2 milijuna muškaraca i 3,3 milijuna žena.

Iako žene čine gotovo polovinu ukupnog broja zaposlenih u EU, odnosno 46 posto, među menadžerima su daleko slabije zastupljene, sudjelujući s 36 posto.

U protekla dva desetljeća udio žena ipak je postupno rastao, s nešto manje od 30 posto u drugom kvartalu 2002. godine, na početku vremenske serije, pokazuje izvješće Eurostata.

Latvija i Poljska na čelu

Najveće udjele žena na menadžerskim pozicijama bilježe istočnoeuropske članice EU-a, Latvija, Poljska, Bugarska, Mađarska i Slovenija.

Najveći je udio u trećem tromjesečju prošle godine bilježila Latvija, od 45 posto. U stopu je slijedi Poljska s udjelom žena na menadžerskim pozicijama od 44 posto.

Slijede Bugarska, Mađarska, Slovenija i Švedska, s udjelima od po 42 posto.

Iznad su prosjeka EU-a Irska, Rumunjska, Finska, Estonija, Španjolska, Francuska, Portugal, Slovačka i Litva, s udjelom žena na vodećim pozicijama od 38 do 35 posto.

Nešto manje od trećine menadžerskih pozicija žene zauzimaju u Danskoj i Njemačkoj (podaci za četvrto tromjesečje 2019. godine).

Hrvatska najlošije stoji u usporedbi s drugim članicama EU-a, s udjelom od 24 posto, što znači da je žena otprilike na svakoj četvrtoj menadžerskoj poziciji.

Blizu su začelju i Nizozemska i Cipar s udjelima menadžerica od 26 odnosno 27 posto, pokazuju podaci Eurostata.