Plan o postupnom istiskivanju ruskog plina s europskog tržišta i povećanom uvozu ukapljenog plina iz SAD-a, koji su krajem prošlog tjedna u Bruxellesu usuglasili američki predsjednik Joe Biden i čelnici Europske unije, potaknuo je interes i za gradnjom LNG tankera, piše u utorak Jutarnji list.

Trenutno je u svjetskoj knjizi narudžbi 201 LNG tanker i tu vrstu brodova grade uglavnom brodogradilišta na Dalekom istoku, u Južnoj Koreji i Japanu. U 2019. godini sagrađen je 61 LNG tanker, u pandemijskoj 2020. sagrađena su 54, lani 85 LNG tankera, a od početka ove godine, prema službenim podacima, 24 takva plovila.

Riječ je o sofisticiranim brodovima koji na stijenkama tankova imaju posebnu membranu. Dosad su europska brodogradilišta takvu vrstu brodova rijetko gradila ili se u to nisu niti upuštala.

Prema riječima stručnjaka iz brodograđevinskih krugova, francuska brodogradilišta gradila su nekoliko LNG brodova, a i Norveška ima tehnologiju za njihovu gradnju i opremanje.

Brodotrogir je nekada bio pozicioniran u niši gradnje tankera, ali ne LNG tankera, nego kemijskih.

“Sam brod hrvatska brodogradilišta mogu bez problema napraviti, ali tehnologija je korejska jer je Južna Koreja u tom segmentu svjetski lider. Znači, može se brod napraviti u našim brodogradilištima, ali opremu treba kupiti u Koreji. Nije problem napraviti brod i pogon, ali tehnologija ukapljivanja i uplinjavanja te držanja u ukapljenom stanju mora biti korejska. Taj plin se mora hladiti i za to je potrebna posebna tehnologija.

Korejci su razvili tehnologiju prema kojoj se kugle ugrađuju u korito, a tank se pritom gradi u strukturi broda. Za to su razvijene i posebne metode zavarivanja”, pojašnjava Mateo Tramontana, član uprave.

Tramontana naglašava da hrvatska brodogradilišta mogu napraviti brod, ali se mora kupiti kompletan sustav opreme koji je vezan uz LNG i ugraditi ga u taj brod. “Slično kao kad napravimo brod, a onda kupimo japanski radar koji u njega ugradimo”, navodi Tramontana.

Siniša Ostojić, direktor prodaje 3. maja iz Rijeke, također kaže da je zbog posebne tehnologije koja se u njih ugrađuje gradnja tih brodova vezana uz Daleki istok.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak otkriva da je Brodosplit izradio projekt i nacrt takvog broda, koji je ponudio tvrtki LNG Hrvatska, piše novinar Jutarnjeg lista Jozo Vrdoljak.