Hrvatska je na 43. mjestu od 133 gospodarstva, prema 17. izdanju globalnoga inovacijskog indeksa (GII) koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), prenosi u srijedu Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV).

To je nominalno nešto niže nego prošlih godina kada je Hrvatska bila na 41. odnosno 42. mjestu, ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi.

Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska godinama stabilizirana na ljestvici, između 41. i 45. mjesta, kažu u DZIV-u.

Prema ovogodišnjem GII-ju Hrvatska je na 37. mjestu u skupini 51 zemlje s visokim dohotkom, te na 27. mjestu među 39 gospodarstava u Europi.

U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

Od sedam područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u područjima infrastrukture gdje zauzima 23. mjesto, rezultata znanja i tehnologije sa 32. mjestom i ljudskog kapitala i istraživanja u kojem je na 41. mjestu, a poboljšala se i u najslabijim područjima institucija (68.), poslovne sofisticiranosti (54.) i kreativnih rezultata (50.).

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je druga, a Sjedinjene Američke Države treće. Slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Koreja. Među najboljima su i Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska.

U WIPO-vom 17. izdanju GII-a obuhvaćene su 133 zemlje i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje, od 2020. do 2022. godine.

Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, a zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na predpandemijsku razinu.