Revizija mreže europskih prometnih koridora, takozvane TEN-T mreže, koja je u tijeku, Hrvatskoj bi trebala donijeti uvrštavanje na još dva glavna prometna pravca, uz dva koja već prolaze zemljom, a time i otvoriti mogućnost financiranja čitavog niza velikih infrastrukturnih projekata kojima se Hrvatska može pretvoriti u veliko i značajno logističko čvorište za središnju i jugoistočnu Europu, istaknuto je na konferenciji “Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori”, održanoj danas u riječkom hotelu Hilton, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Konferencija je okupila brojne eminentne stručnjake iz područja prometa, logistike, transporta, proizvodnje i pratećih djelatnosti, uz predstavnike državne i regionalne uprave koji su pokušali dati odgovor na pitanje iz naziva konferencije, a svi su se složili u jednom – proširenje mreže glavnih europskih prometnih pravaca za Hrvatsku znači veliku priliku u dodatnom pozicioniranju na karti logističkih čvorišta Europe, a time i značajan gospodarski napredak.

Većina ciljeva ostvarena

Izmjene Europske prometne TEN-T mreže izuzetno su važna tema za Hrvatsku, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, u uvodnom obraćanju okupljenima.

– Mi smo sada na vrhuncu ulaganja u velike infrastrukturne projekte, cestovne, željezničke, u lukama i zračnim lukama, ali ovo je tema koja će odrediti budućnost Hrvatske. Ako izmjene TEN-T uredbe dobro završe, a vjerujemo da hoće i da će odluke biti donesene u travnju iduće godine, otvorit ćemo vrata još većim ulaganjima u Hrvatsku, rekao je Butković.

Naglasio je kako su strateški ciljevi u cestogradnji velikim dijelom ispunjeni, pri čemu je osigurano i financiranje za izgradnju preostalih dionica autoceste od Križišća do Žute Lokve i od Metkovića do Dubrovnika, a preostala je i izgradnja pojedinih dionica brzih cesta i obilaznica, mahom u kontinentalnom dijelu zemlje.

– No, kad govorimo o mreži autocesta i državnih cesta, većina ciljeva je ostvarena, a i realizacija preostalih je u tijeku. Zato ćemo se u idućem razdoblju više usmjeriti ka željeznici u koju će se najviše ulagati u idućih desetak godina jer, objektivno, ona nije na zadovoljavajućoj razini, rekao je Butković.

Ministar je, govoreći o važnosti izmjena TEN-T mreže i posljedično dostupnih financijskih sredstava iz fondova EU-a, istaknuo riječku cestu D 403 kao primjer ulaganja koje ne bi bilo moguće bez sufinanciranja iz EU-a, a samim time ne bi bila moguća ni izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.

– Iz tog razloga je i izmjena TEN-T uredbe važna. Tu su naši europarlamentarci imali veliku ulogu, posebno Valter Flego, koji je odradio lavovski posao, jer našom zemljom će sada prolaziti još dva europska glavna koridora, Baltik – Jadran i Istočni Mediteran – Zapadni Balkan, uz širenje postojeće mreže u Istri, Dalmaciji i Slavoniji, gdje se otvaraju nove mogućnosti velikih ulaganja u infrastrukturu, posebno u željeznicu, u Istri, zatim na Ličkoj pruzi i drugdje.

To otvara mogućnosti razvoja ne samo za Rijeku, nego Split i druge luke, uz razvoj cjelokupnog gospodarstva, rekao je Butković.

Poticaji za ulaganje

Dopredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj je u uvodnom izlaganju istaknula da bez prometa nema razvoja gospodarstva, kao ni rasta standarda građana.

– Kad je transport tereta pouzdan i redovit na određenom pravcu, uz taj pravac se otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrija i usluga, pa zatim i za logistiku koja će sve to pratiti.

Otvara nam se mogućnost da Hrvatska postane veliki logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu, u uvozu i izvozu roba, rekla je Čagalj, dodajući kako sve to treba pratiti i država, donošenjem odgovarajuće zakonske regulative i poticajnih mjera za ulaganje.

– Pritom ne smijemo zaboraviti da se radi o najmanje deset godina izgradnje nove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture. Za to vrijeme potrebno je posebnim mjerama održati posebne robne tokove i pripremiti se za nove, rekla je Čagalj, koja je istaknula i pitanje potrebne stručne radne snage.

– Država i privatni sektor, zajedno s obrazovnim sustavom, moraju voditi računa da odgovore na sve izazove po tom pitanju koji nas očekuju, rekla je Čagalj.

Revizija TEN-T mreže bi, dodala je, trebala riješiti problem nedovoljne povezanosti pojedinih regija pa bi, primjerice, trebala oživiti ličku prugu, koja će Split spojiti s Rijekom i zapadnom Europom.

– To bi u igru trebalo vratiti luke Split, Zadar i Šibenik, a luku Rijeka uključiti u koridor Baltik – Jadran, što će Rijeci omogućiti širenje i prihvat najvećih brodova.

Do 2030. godine trebamo pripremiti i željezničku infrastrukturu za vlakove većih duljina, te povezati lučku, cestovnu, željezničku i infrastrukturu zračnih luka, pri čemu će HGK dati svoj doprinos u realizaciji svega navedenog, rekla je Čagalj.

Sudionicima se u uvodnom dijelu obratio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, rekavši kako smatra da su Hrvatska, Rijeka i Primorsko-goranska županija trebale biti na ruti glavnih europskih prometnih koridora i prije ulaska Hrvatske u EU.

– Ali bolje ikad nego nikad. U Rijeci i našoj županiji Mediteran najdublje ulazi u kopno, što je prepoznala još i Austro-Ugarska, gradeći ceste i željeznicu prema Rijeci. U našoj domovini izgradili smo mrežu autocesta, a sad na red opet dolaze željeznice, nužne zbog transporta tereta, ali i s ekološkog aspekta.

Naš kraj je generator razvoja Hrvatske, a svjesni toga, u prostorne planove županije već smo uvrstili sve ove koridore i prometni pravac Rijeke kao vrata Europe, što se sada i realizira.

Zahvaljujem vladi i ministru Butkoviću na ubrzavanju svih lučkih i cestovnih projekata koji će značiti povećanje prometa roba, a samim time i aktiviranje logističkih centara na Kukuljanovu, na Miklavlju. Moja je želja i da Slovenija prestane prometno izolirati Hrvatsku i da će biti izgrađena i autocesta od Rupe do Postojne, rekao je Komadina.

Projekt nizinske pruge

U prezentaciji konkretnih učinaka i projekata koji proizlaze iz predviđenih izmjena TEN-T mreže, Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je istaknuo kako će one značajno poboljšati položaj Istre, Slavonije i Dalmacije u prometnom smislu, dok je za Rijeku, koja bi se trebala naći i na dva dodatna koridora, Baltik – Jadran i Istočni Mediteran – Zapadni Balkan, najavio realizaciju projekta izgradnje nizinske željezničke pruge do Karlovca, kao i izgradnju novog multimodalnog kontejnerskog terminala u Omišlju, na otoku Krku, zajedno s novim cestovno-željezničkim mostom.

– Jedan od glavnih učinaka i ciljeva je razvoj riječke luke i prometnog pravca. No, i Zagreb će se naći na tri glavna koridora pa je u Zagrebu planirana izgradnja novog, velikog multimodalnog terminala s pristupom željeznici, cestovnoj mreži i zračnoj luci, rekao je Šoštarić, najavivši realizaciju dionice nizinske pruge Karlovac – Skradnik do 2030., a dionice Skradnik – Krasica Tijani do 2033. godine, što bi trebala pratiti i izgradnja terminala na Krku i novog mosta.

Na konferenciji su održane i dvije panel rasprave, prva na temu samih TEN-T koridora, na čijem je početku zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego istaknuo kako je priča o potrebi izmjena mreže, odnosno uvrštavanju Hrvatske na dodatne koridore pokrenuta još 2015. godine, a postupak podnošenja amandmana za sadašnje izmjene 2021. godine, pri čemu je rekao kako već sada treba krenuti s pripremom projekata.

Dragica Franulović, savjetnica uprave Luke Rijeka d.d. je istaknula da uvrštavanje riječkog prometnog pravca na koridor Baltik – Jadran ima veliku važnost, jer koridor prolazi tržištima s kojima Luka Rijeka d.d. već sada ostvaruje više od trećine prometa, pri čemu bi mogla dodatno ojačati svoju poziciju i povećati promet s tim tržištima.

Očuvati i povećati promet i u vrijeme velikih zahvata

U panelu pod nazivom “2 puta više robe u 10 godina”, direktor tvrtke ENNA transport, Petar Glavaš, upozorio je na potrebu održavanja sadašnje razine prometa i njegovo povećanje za vrijeme izvođenja planiranih velikih zahvata na željeznici.

– Bitno je pitanje kako održati promet, ali ne za deset ili dvadeset godina, kad ti projekti budu završeni, nego sutra. U Rijeci imamo kontejnerske terminale, luku za rasute terete, Ininu rafineriju i tako dalje, iz kojih i prema kojima moramo nastaviti prometovati na način da ne izgubimo klijente.

Moramo biti mudri i pažljivi. Dok traju radovi na obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture, mora postojati što bolje prilagođena organizacija prijevoza robe željeznicom kako bi zadržali klijente koji koriste željezničke usluge, rekao je Glavaš, što je potaknulo raspravu tijekom koje je zaključeno kako svi uključeni subjekti moraju surađivati na preveniranju mogućih poteškoća za vrijeme radova na velikim projektima kako bi se izbjegli negativni efekti.

Partner konferencije je Croatia Airlines, a sponzori Altpro, Arriva Hrvatska Autotrans, ENNA transport, Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura, Luka Split, Primaco šped, Rail Cargo Carrier Croatia, Odašiljači i veze te Quehenberger logistics.