Agencija Fitch potvrdila je Hrvatskoj kreditni rejting »BBB+« uz pozitivne izglede, što je samo korak pred vrhunskim investicijskim A rejtingom koji bi Hrvatska, nastavi li s ovim tempom rasta, uskoro mogla i ostvariti. Podsjetimo, od 2012. bili smo u špekulativnom rejtingu, bivši ministar financija Zdravko Marić svojedobno je rekao da smo pali na tako nizak rejting da za njega uopće nije bilo naziva »jer nitko nikad nije bio tamo«. Od 2019. smo u investicijskom rejtingu, odnosno rejting nam je porastao za 4 stupnja, a od početka ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatska je jedina zemlja na svijetu čiji se kreditni rejting povećao kod sve tri agencije, a kod dvije i za dva stupnja.

Prihodi od turizma

Najnoviji kreditni rejting Hrvatske, ističu u Fitchu, rezultat je pokazatelja BDP-a po stanovniku, koji je skočio na 20.000 eura, čime smo se izjednačili s Mađarskom, a pretekli Grčku i Slovačku uz baltičke republike te Bugarsku i Rumunjsku, dosegnuvši 76 posto standarda EU-a. I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca prognoziraju da ćemo kroz nekoliko godina dosegnuti donedavno nedostižnih 80 posto razvijenosti Unije, a prema dosadašnjim statističkim pokazateljima drugih članica EU-a, razina od 80 posto je ona koja čini preokret – tada se oni koji su iselili u razvijene članice zbog ekonomskih razloga, počinju vraćati u domovinu.

Fitch također navodi da je jedan od razloga dosad najvećeg hrvatskog rejtinga i »pokazatelj upravljanja«, uz članstvo u EU-u i eurozoni. Rejting koji smo dosegnuli rezultat je ekonomskih napora u zadnjih osam godina, od 2016., od kada je Hrvatska počela ostvarivati rast BDP-a koji je još od financijske krize 2009. iz godine u godinu bilježio negativan predznak. S BDP-om po stanovniku od 20.000 eura nijedna svjetska financijska ustanova nas više ne svrstava u regiju zapadnog Balkana (BDP per capita u Srbiji, primjerice, iznosi upola manje, 10.000 eura) ni među zemlje u razvoju. Štoviše, Međunarodni monetarni fond Hrvatsku je prošle godine službeno uvrstio u skupinu »naprednih gospodarstava«, čime je Hrvatska postala 38. država u toj kategoriji, uz tri ovisna teritorija (Portoriko, Hong Kong i Makao). Već za dvije godine postajemo članica OECD-a – skupine 38 najrazvijenih zemalja svijeta, ostavljajući iza sebe veliki Brazil koji je za članstvo aplicirao prije nas. Ne treba ni spominjati da smo u samoj jezgri euroatlantskih integracija zajedno sa 16 država – članica smo EU-a, europodručja, Schengena i NATO-a.

Službene statistike pokazuju snažan rast prihoda od turizma i potrošnje turista u zadnjih osam godina. Ako se gleda samo iznos fiskaliziranih računa, prihodi od turizma u tom su se razdoblju gotovo udvostručili, s 21,2 milijarde kuna u 2016. na 37,8 milijardi kuna u 2022., dok je istodobno prihod od stranih turista skočio za čak 63 posto – s 8,1 milijarde eura u 2016. na 31,1 milijardu eura u 2022. (prema najnovijim podacima HNB-a, prihod od turizma lani je iznosio rekordnih 14,6 milijardi eura).

Fiskalna politika

Izvoz ostaje najveća boljka hrvatskog gospodarstva, ali i tu se vide pozitivni pomaci. Od 2016. udvostručna je vrijednost izvoza roba s 12,3 milijarde eura na 24,1 milijardu s tim da od 2021. bilježimo dvoznamenkastu stopu rasta izvoza (23,2 posto), a u 2022. godini 31,2 posto.

Unatoč skoku javnog duga 2020. zbog pandemije, ali i rekordnom smanjenju od tada, on je u sedam godina smanjen za 20 postotnih bodova, s 80 posto udjela u BDP-u na 60 posto, uz tendenciju daljnjeg smanjivanja: u vladinim projekcijama za iduće tri godine javni bi dug trebao pasti na 55,6 posto udjela u BDP-u. Prema kriterijima iz Maastrichta, udio javnog duga ne smije biti iznad 60 posto, a Hrvatska je rekordan udio javog duga od 83,9 posto ostvarila 2015. godine, izuzev pandemijske 2020. kada nam je javni dug skočio na 86,8 posto BDP-a, da bi već iduće godine pao na razinu ispod rekordne iz 2015.

Stabilizacija, a potom i smanjenje udjela javnog duga rezultat su odgovorne i disciplinirane fiskalne politike koja je rezultirala ne samo značajnim smanjenjem proračunskog manjka, nego i ostvarivanjem suficita od 0,1 posto 2022., a nakon katastrofalnih manjaka u proračunu od 2011. do 2015. koji su iznosili rekordnih 7,9 posto BDP-a do 3,4 posto BDP-a.

U osam godina BDP je porastao za 28,5 posto, a za usporedbu, od 2000. do 2015., odnosno u 16 godina porastao je za 31,8 posto. U trogodišnjem projeku, ostvarili smo treći najbrži rast BDP-a u EU-u od 7,6 posto, a nakon godina stagnacije i pada BDP po stanovniku nam je u sedam godina porastao sa 62 posto na 76 posto prosjeka EU-a. U brojkama: s 10.880 eura 2015. na 19.686 eura u 2023. Istodobno, od 2000. do 2015. smo imali stagnaciju dohotka, koji je u 15 godina porastao tek za 98 eura. Ukupni BDP od 2008. do 2015. uopće nije rastao (!) i iznosio je oko 45 milijardi eura, da bi od 2016. BDP porastao za čak 29 milijardi eura na 76 milijardi.

Pao je i broj osoba u riziku od siromaštva, s više od milijun i pol ljudi 2016. na 752 tisuće u 2022. Zadnjih osam godina utrostručene su roditeljske naknade na 995 eura mjesečno, a nakon što punih devet godina, od 2008. do 2016. uopće nisu rasle i iznosile su 353 eura mjesečno. Prosječna mirovina je od 2017. kada je iznosila 328 eura porasla za 56 posto na današnjih 513 eura. Minimalna bruto plaća u zadnjih je osam godina snažno porasla za čak 446 eura, s 414 eura na 840 eura koliko bi trebala iznositi u ovoj godini (od 2008. do 2015. porasla je tek za 37 eura). No, pravi rast zabilježen je kod prosječne neto plaće koja je u osam godina sa 755 eura skočila za 393 eura na sadašnjih rekordnih 1.148 eura; u mandatu SDP-ove vlade prosječna plaća porasla je za neznatnih 28 eura.