Doba je godine kada pomorci obilježavaju blagdan svog sveca zaštitnika, Svetog Nikole, što je ujedno i prilika za osvrt na godinu na izmaku. Kako je u Hrvatskoj od pomorstva malo toga preostalo, osim pomoraca koji su i dalje u samom svjetskom vrhu u svojoj branši, o pomorcima i njihovoj svakodnevici razgovarali smo s Mariom Zorovićem, direktorom “Zorovic Maritime Services”, jedne od najvećih tvrtki u regiji za posredovanje u zapošljavanju i izobrazbi pomoraca koju je osnovao zajedno sa svojom suprugom Vojkom 2005. godine.

Pioniri na LNG-u

Kraj je godine, vrijeme za “inventuru”, pa za početak pitamo koliko je uopće aktivnih pomoraca u Hrvatskoj?

– Prema službenim podacima, imamo petnaest i pol tisuća pomoraca u međunarodnoj plovidbi, uz još dvije i pol tisuće u nacionalnoj plovidbi. Ukupno, dakle, osamnaest tisuća pomoraca, od čega su čak sedamdeset posto časnici. Prema podacima EMSA-e po broju časnika šesta smo zemlja u Europskoj Uniji, ispred Hrvatske su samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Poljska, Francuska i Italija, s time da je riječ o zemljama s daleko većim brojem stanovnika, a dobar dio njih ima i vrlo, vrlo snažno domaće brodarstvo. Hrvatska po broju pomoraca prema ukupnom broju stanovnika nadmašuje sve te zemlje, ali ne samo njih nego čak i Filipine koji daju industriji oko 400.000 pomoraca. Pomorci čine čak 1,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, godišnje u zemlju donesu više od milijardu eura, što samo za sebe potvrđuje njihov značaj, a na njihov rad posredno je vezan cijeli niz institucija i privrednih subjekata od kojih cijela naša mala zemlja ima izuzetne koristi.

Pomorskih časnika imamo sve više, no s druge strane konstantno opada broj mornara, timunjera i pomoraca u nižim brodskim zvanjima, takozvane basaforce?

– To je točno. Naši kadrovi u tom segmentu naprosto više ne mogu konkurirati kadrovima s Dalekog istoka. Plaće za nižu posadu su sve manje, a s njima je i sve manje naših ljudi zainteresirano za takve poslove, jer se naprosto više ne isplate. Čak i domaći brodari, čiji brodovi plove pod hrvatskom zastavom muku muče s pronalaskom dovoljnog broja ljudi za niža zvanja na brodu te će se uskoro vjerojatno morati mijenjati zakonske odredbe koje ne dopuštaju zapošljavanje stranaca, u čemu im mi i kroz udrugu dajemo punu podršku jer naprosto nedostaje domaće radne snage.

Mladi ljudi koji danas žele ploviti u velikoj većini se odlučuju za časnička zanimanja, odnosno završavaju pomorske srednje škole i fakultete, jer to donosi neusporedivo veća primanja.

Na kojim vrstama brodova i na kojim kompanijama najčešće plove naši časnici?

– Prema službenim podacima programa Ministarstva mora najviše ih je na tankerima, oko 30 posto i tu je trend stabilan već duže vrijeme. Na brodovima za prijevoz suhog tereta, uglavnom kontejnerašima i brodovima za prijevoz rasutog tereta ih je još uvijek oko 20 posto, s tim da u tom segmentu broj opada. Postotak na putničkim brodovima zabilježava najveći rast i on iznosi već preko 15 posto, kao i na brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). U oba ta segmenta broj naših pomoraca konstantno raste, kako raste i broj brodova tog tipa. Naši su časnici, moram to istaknuti, bili pioniri na LNG-u, u jednom trenutku su činili čak 25 posto od ukupnog broja svih časnika na LNG brodovima u svijetu.

Putnički brodovi su također u ekspanziji. Na off-shoreu ih je sada ispod deset posto s trendom smanjenja zbog krize koja već dugo pogađa taj sektor uslijed relativno niskih cijena nafte i neisplativosti bušenja novih nalazišta. Što se kompanija tiče, naši časnici su uglavnom na dobro poznatim, uglednim brodarskim tvrtkama. Tako su među tankerskim kompanijama po broju naših pomoraca vodeće kompanije poput Shell-a, Stene, Almija, Chevrona, Scorpia, kod LNG brodova to su Hoegh, Golar, Shell, Mitsui, NYK i ostali, a od kontejnerskih i brodova za rasute terete tu su u prvom redu CMA CGM, MSC, Transocean, dok je na putničkim brodovima najviše zaposlenih na Royal Carribean, Norwegian Cruise Line, Carnival i Disney-u.

Problem beneficiranog staža

Primanja su oduvijek bila glavni motiv za odabir karijere u pomorstvu. Koliko danas zarađuju naši časnici?

Od događaja značajnih za pomorce u ovoj godini svakako valja izdvojiti izmjene Pomorskog zakona u dijelu koji se na njih odnosi. Koje su po vama najvažnije izmjene i jesu li one dovoljne ili smatrate da ima još nedovoljno kvalitetnih zakonskih rješenja?

– Općenito gledano, reforma poreznog, zdravstvenog i mirovinskog sustava za pomorce, iz 2007. godine regulirala je većinu tih pitanja. Hrvatska je u tom dijelu uređenija od većine zemalja koje, da tako kažem, izvoze pomorce, a izmjenama koje su stupile na snagu s početkom ove godine u jednom dijelu smo vrlo zadovoljni. To se u prvom redu odnosi na pitanje oporezivanja pomoraca, odnosno broja dana provedenih na brodu i što se sve u te dane ubraja, kao i pitanje oslobađanja pomoraca od plaćanja poreza u slučaju smrti, bolesti, ozljede ili gubitka radnog mjesta iz poslovno uvjetovanih razloga. Imali smo apsurdne situacije u kojima je pomorac preminuo u godini u kojoj nije imao 183 dana na brodu, a obitelj je, osim što je izgubila voljenu osobu, još morala zbog toga platiti i porez.

Pomorcima se sada u dane provedene na brodu ubraja i edukacija za vrijeme dok su na kopnu, kao i dani provedeni na putovanju na brod i s broda. Manje smo zadovoljni time što je i dalje ostalo neriješeno pitanje beneficiranog radnog staža, na koji pomorci imaju pravo i plaćaju ga, ali nemaju pravo na zaštitni dodatak kao ostali umirovljenici pa gotovo nitko ne odlazi u, pod navodnicima, beneficiranu pomoračku mirovinu, nego radije biraju prijevremenu “običnu” mirovinu, jer se beneficirana bez prava na zaštitni dodatak naprosto ne isplati.

Još uvijek je ostalo neriješeno pitanje određivanja privremene nesposobnosti za rad za vrijeme dok je pomorac na brodu, gdje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, privremenu nesposobnost za rad, najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa utvrđuje odabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, što je u slučaju kada je pomorac na brodu nemoguće, jer izabrani liječnik nije s njim na brodu, a danom prestanka radnog odnosa se smatra dan iskrcaja s broda. Time su pomorci diskriminirani jer nemaju pravo na naknadu uslijed privremene nesposobnosti za rad.

Nismo, kao udruženje posrednika zadovoljni ni zakonskim definiranjem posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao ni time što još nije regulirano plaćanje doprinosa za pomorce s takozvanim permanent ugovorima, ali vjerujem da će se i ti nedostaci ispraviti.

Zapošljavanje vježbenika

Ove godine uvedene su i subvencije za hrvatske vježbenike koji se zapošljavaju pri stranim brodarima, za što ste se kroz CROSMA-u godinama zalagali, no u Udruženju niste sasvim zadovoljni. Zbog čega?

Prostor za napredak

Kad smo kod novih opcija na tržištu rada, hrvatski su pomorci sve traženiji i u uredima svjetskih pomorskih kompanija.

– To je točno, kompanije odavno prepoznaju stručnost i kvalitetu hrvatskih pomoraca, a u zadnje vrijeme vidimo uzlazni trend zapošljavanja pomoraca u uredima koji onda postaju inspektori i slično, odnosno u menadžmentu brodarskih kompanija diljem svijeta. Lijepo je i na ponos vidjeti naše ljude na takvim pozicijama i njima je to sigurno kruna pomorske karijere, ali takve životne promjene nerijetko uzrokuju i preseljenje obitelji što ponekad nije lako. Kod samih pomorskih zanimanja, već dugi niz godina je trend da su traženiji strojari od nautičara. Pa ako netko ima dvojbu… Ono što veseli je da studenti po završetku školovanja lakše pronađu posao nego što je to bio slučaj do sada.

Kakva je budućnost hrvatskih pomoraca. U ovom su trenutku traženi i cijenjeni, što treba učiniti da tako i ostane?

– Kvaliteta je naša najveća prednost i moramo učiniti sve da ostanemo korak ispred konkurencije. Brodari, odnosno poslodavci nas sigurno neće plaćati više u odnosu na druge jer smo lijepi i bijeli i dolazimo iz Hrvatske. Jer još uvijek smo skuplji od većine drugih nacionalnosti i zato je jedna od većih opasnosti za sigurnost posla naših pomoraca svjetska gospodarska kriza gdje se onda režu budžeti i otpuštaju oni skuplji.

Imamo dobro posložene zakonske uvjete, a država prije svega mora ulagati u suvremeno obrazovanje pomoraca i olakšati njihovu konkurentnost na tržištu subvencionirajući vježbenički staž. Imamo odlične škole i fakultete, ali uvijek ima prostora za napredak, pogotovo u dijelu gdje školstvo mora pratiti sve najnovije trendove u pomorstvu, s fokusom na tehnološki zahtjevne brodove.