Hrvatska je i u studenom bila među zemljama EU-a s najvećim rastom prometa u maloprodaji dok su Europljani u prosjeku blago smanjili potrošnju, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je promet u maloprodaji u studenom pao za 0,3 posto u odnosu na listopad kada je, prema revidiranom podatku, porastao za 0,4 posto, pokazuju sezonski prilagođeni podaci Eurostata.

Na razini Unije promet se smanjio za 0,2 posto, nakon što je u listopadu porastao za 0,5 posto, prema revidiranom podatku.

Najviše je u studenom pao promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 0,4 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU.

Blago je pao i promet u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima, za 0,1 posto na oba područja.

Povećao se, pak, promet na benzinskim postajama, za 1,4 posto u eurozoni te za 0,4 posto u EU.

Hrvatska uz Sloveniju

Daleko je najviše u studenom, prema sezonskim prilagođenim podacima, smanjen promet u maloprodaji u Njemačkoj, za 2,5 posto.

Slijede Luksemburg i Austrija s padom prometa za 1,4 odnosno za 0,7 posto.

Najviše je pak uvećan promet u Portugalu, za 3,1 posto.

Slijede Slovenija i Hrvatska s rastom prometa u maloprodaji za tri posto u odnosu na listopad. Hrvatska je i u listopadu bila u skupini zemalja s najsnažnijim rastom prometa na mjesečnoj razini, za 3,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Irsku, Grčku i Italiju

Dublji pad

Na godišnjoj razini promet u maloprodaji smanjio se u studenom za 1,1 posto u eurozoni i za jedan posto na razini Unije, izračunao je statistički ured.

U listopadu je u eurozoni bio smanjen za 0,8 posto, a u EU za 0,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Najviše se u studenom smanjio promet u maloprodaji goriva, za 4,5 posto u eurozoni i za pet posto u EU.

Slijedi trgovina na malo hrane, pića i duhana s padom prometa za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.

Najblaži pad zabilježen je u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 0,2 posto na oba područja.

Skok u Španjolskoj

Daleko najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je i u studenom Slovenija, za 11,1 posto. U listopadu bio je potonuo za 15,2 posto.

Slijede Estonija i Mađarska s padom prometa za 8,8 odnosno za 5,4 posto u odnosu na studeni 2022. godine.

Najsnažniji rast prometa u maloprodaji zabilježen je pak u Španjolskoj, za 6,8 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u studenom, prema kalendarski prilagođenim podacima, porastao za 6,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U listopadu uvećan je za 2,8 posto.

Slijedi Danska s rastom prometa od 6,3 posto.

Izvoz u 11 mjeseci smanjen za pet, a uvoz za 5,2 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 21 milijardu eura, što je pet posto manje u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz s 36,4 milijarde eura pao za 5,2 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Vanjskotrgovinski deficit tako je u lanjskih jedanaest mjeseci iznosio 15,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,7 posto. U isto vrijeme 2022. pokrivenost je iznosila 57,6 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je roba u vrijednosti 14,3 milijardi eura ili 6,2 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za tri posto, na 27,9 milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira pad za 2,3 posto, na 6,7 milijardi eura, uz istodobni pad robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 24,9 posto, na 8,5 milijardi eura.

DZS je danas objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za deset mjeseci prošle godine koji pokazuju da je izvoz u tom razdoblju prema istom razdoblju 2022. smanjen 4,4 posto, na gotovo 19 milijardi eura, dok je uvoz pao također za 4,4 posto, na 33,3 milijarde eura.

Prema novim podacima, vanjskotrgovinski deficit u deset mjeseci 2023. iznosio je 14,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,9 posto.