U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj danas je održan panel »Prema priuštivijem stanovanju u EU-u i Hrvatskoj«. Vruća je to roba, ili vrući krumpir kojeg su se konačno dohvatila i tijela Europske unije, baš kao i domaći političari.

Zadovoljstvo činjenicom da se o priuštivom stanovanju priča, zadovoljstvo činjenicom da je Vlada nedavno donijela i Nacionalni plan stambene politike, iskazali su svi sudionici panela, no to je, a i tu su manje više složni, tek početak zahtjevnog posla.

Na panelu su sudjelovali eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu, Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni/ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić te direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan.

Mehanizam zarade

Brnjac je kazala da se tu i ne radi o problemu već o istinskoj stambenoj krizu u EU-u. Podsjetila je kako u EU-u 10 posto građana troši više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje, što znači za njih ono zapravo nije priuštivo.

Kako reče, riječ je ogromnom izazovu, posebno za mlade ljude te obitelji s nižim i srednjim prihodima. Istaknula je Brnjac da se sa stambenom krizom suočavaju sve EU države članice, ali uz različite okolnosti.

– Zato je u konačnici priuštivo stanovanje u nacionalnoj ingerenciji. Ali u EU-u moramo imati koordinirani pristup, moramo raditi reviziju zakonodavstva koje utječe na stambenu politiku i otvoriti fondove koji se do sada nisu koristili za priuštivu gradnju, smatra Brnjac.

Foto Josip Regovic/PIXSELL

A smatra i da je krizi kumovala i višegodišnja usmjerenost Europske komisije na isključivo zelene politike, zelenu održivost pri čemu se nije pazilo na ravnotežu s ekonomskom i socijalnom održivošću.

Tome se, dakako, usprotivio zastupnik Bosanac nazvavši to posve pogrešnom teorijom. Apostrofirao je zato on činjenicu da u mnogim EU državama ima dovoljno stambenih jedinica koje trenutačno nisu u funkciji jer je ulaganje u nekretnine glavni mehanizam zarade.

– Te nekretnine trebamo osloboditi, a alat je u domeni porezne politike svake članice. Važno je također voditi računa o izgradnji javnih stambenih jedinica.

To bi dobro došlo i u Hrvatskoj, da gradovi budu vlasnici ili da postoji nacionalni stambeni fond. Tu je novac iz EU-a ključan. No novog novca nema do 2027. pa sada radimo na prenamjenama, kazao je Bosanac.

Dodao je također da socijalno stanovanje mora biti visoko na listi prioriteta te da mnoge članice za ovu kategoriju nisu iskoristile mogućnosti iz postojećih EU programa.

Likan je govorila o tri kategorije stanovanja: socijalnom, koje nije samo za zaštićene skupine, zatim priuštivom, onom namijenjenom radničkom stanovništvu, te komercijalnom, tržišnom stanovanju, kojim vlada kapital.

U Hrvatskoj se, kako reče, bavimo samo ovom tržišnom kategorijom, dok se sa socijalnom nismo bavili nikad. Ustvrdila je Likan i to da se kroz urbanizam može regulirati i propisati da na određenoj lokaciji ima određeni dio za svaku od ovih kategorija.

Pipava tema

Marčetić pak smatra da su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi se trebalo raditi na tome da nekretnine koje se trenutačno ne koriste postanu dio stambenog fonda.

– Međutim, to je politički »pipava« tema. Ona znači neki vid prisile da se privatno vlasništvo stavi u funkciju stanovanja, u nešto što društvu donosi dobitak, kazala je Marčetić.

Štoviše, dala je ona nazočnima i zadatak za razmišljanje, navele posve konkretnu privatnu nekretninu u centru Zagreb koja zjapi prazna, pa pitala kako učiniti da ljudi sa srednjim prihodima mogu u njoj živjeti.

Ranilović je pak pohvalio Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. kazavši je riječ o dobrom prvom koraku. Napomenuo je pri tom da je došlo do porasta prijave najma od strane građana od početka godine, što je pripisao učinku Vladinih mjera.

Uvodno se okupljenima obratio Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, baš kao i videoporukom zastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D).

– Stanovanje nije mehanizam za profit već temeljno ljudsko pravo, reče među ostalim Vešligaj.

Problem smo osvijestili, sad krizu valja riješiti. Činjenica da je Europska komisija u ovom mandatu prvi put uspostavila funkciju povjerenika za stanovanje, a Europski parlament privremeno ustanovio Posebni odbor za stambenu krizu u EU-u možda i dovede do rješenja.

Pitanje pravne sigurnosti

Čulo se tu još štošta, spominjala se primjerice potreba da oni koji ulaze u priuštivi najam imaju zagarantiranu pravnu sigurnost, baš kao što se kazivalo da će ubuduće, po svemu sudeći, velika odgovornost biti na lokalnim čelnicima koji najbolje znaju, ili bi morali znati, kolike su im potrebe i kakvo im je stanje na terenu.