Ako se u sljedećim tjednima ne dogodi kakav preokret, građani Hrvatske bi ove godine za Uskrs, do kojeg je ostalo još sedam tjedana, mogli kupovati najskuplja jaja u Europskoj uniji, sugerira to usporedba veleprodajnih cijena konzumnih jaja u državama članicama.

Hrvatska je, prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), na samom vrhu kad je u pitanju veleprodajna cijena jaja.

Tako je u prošlom mjesecu Hrvatska imala najvišu prosječnu veleprodajnu cijenu jaja od svih članica Europske unije, pa su jaja iz najprodavanijeg razreda L i M u siječnju u veleprodaji u Hrvatskoj koštala 292,49 eura za sto kilograma.

Cijene jaja u cijelom su svijetu u drugoj polovici prošle godine snažno porasle, a uz cijene stočne hrane i energenata, najveći je poticaj tom rastu dala epidemija ptičje gripe od koje je u prošloj godini stradalo više od 50 milijuna komada peradi u Europi.

I Italija jeftinija

Iz činjenice da je veleprodajna cijena jaja u Hrvatskoj najveća, moglo bi se zaključiti da su baš u Hrvatskoj i najveće cijene energenata i stočne hrane, i da je Hrvatsku najviše pogodila ptičja gripa, što ne stoji.

Najbliže Hrvatskoj je susjedna Mađarska gdje je veleprodajna cijena jaja u siječnju u prosjeku bila 277 eura za sto kilograma, odnosno 15 eura niže nego u Hrvatskoj.

U susjednoj Sloveniji jaja su u veleprodaji bila jeftinija za čak 27 posto nego u Hrvatskoj.

Čini se da Hrvatskoj baš i nije puno pomogla činjenica da su među prehrambenim proizvodima baš jaja među rijetkima gdje domaća proizvodnja pokriva i do 90 posto potreba, ali samodostatnost očito više nije jamac da će u nekoj državi cijene tog proizvoda biti niže nego u državi koja se mora više oslanjati na uvoz.

Italija je, primjerice, posljednje tri godine imala veću veleprodajnu cijenu jaja od Hrvatske, ali sada su i u toj državi jaja u veleprodaji osam posto jeftinija nego u Hrvatskoj.

Kad se cijene iz kilograma preračunaju u cijenu komada, prema TISUP-u, prosječna veleprodajna cijena klase L i M posljednjih nekoliko tjedana je bila 0,18 ili 0,19 eura po komadu.

To znači da deset jaja u veleprodaji košta 1,8 ili 1,9 eura. Ista ta jaja u prodavaonicama, ako nije riječ o akciji ili robnoj marki trgovačkog lanca, koštaju od 3,12 do 3,18 eura, što znači da su od veleprodaje do trgovine troškovi distribucije, radnika i PDV-a od pet posto, te trgovačke marže dodali još 71 posto na veleprodajnu cijenu.

Zanimljivo je to kretanje od cijena od proizvođača, preko veleprodaje do maloprodaje i na cijenama voća i povrća, barem prema podacima koje uz TISUP nudi i Državni zavod za statistiku.

Prema najnovijim podacima DZS-a, lani je prosječna proizvođačka cijena krumpira u Hrvatskoj bila 2,40 kuna, na veletržnicama je ona bila 4,60 kuna, odnosno bila je 60 posto veća od proizvođačke.

Preskupe tržnice

Na putu od veletržnice do tržnice, krumpir je u prosjeku koštao, prema TISUP-u, 6,40 kuna, što je rast od čak 55 posto, uz napomenu da u svakom gradu i na svakoj tržnici u jednom gradu cijene nisu bile iste.

Uz to, prvih mjeseci prošle godine sigurno se nije prodavao krumpir koji je i proizveden lani, odnosno na tržištu je bio krumpir proizveden godinu dana ranije, uz niže proizvođačke cijene.

Prosječnu cijenu krumpira za prošlu godinu u prodavaonicama TISUP nije objavio, ali je dao prosječne cijene po mjesecima, pa iz njih ispada da je u prodavaonicama krumpir bio jeftiniji nego na tržnicama, odnosno da mu je prosječna cijena bila 5,48 kuna.

Proizvođačka cijena rajčice lani je, prema podacima DZS-a, bila 8,62 kune, na veletržnicama se prodavala u prosjeku po 11,56 kuna, a dok je došla na tržnice cijena joj je već narasla na 16,52 kune, što je dvostruko više od proizvođačke cijene.

U prodavaonicama je prosječna cijena kilograma rajčice lani bila nešto veća od 17 kuna.

Mrkva je pak lani imala prosječnu proizvođačku cijenu od 3,42 kune, na veletržnicama se trgovala s prosječnom cijenom od 6,09 kuna, a dok je stigla na tržnice, mrkva je već imala cijenu od 10, 95 kuna.

U prodavaonicama je ona bila jeftinija, koštala je 7,30 kuna.

Prosječne proizvođačke cijene jagoda lani su bile 17,59 kuna i to je za četiri kune niže nego godinu dana ranije, što je prava iznimka.

Na veletržnici je kilogram jagoda koštao u prosjeku 24,02 kune, dok je na tržnicama bio 34,10 kuna, odnosno dvostruko više od proizvođačkih cijena.

Podatke o prosječnim cijenama jagoda u trgovinama TISUP ne nudi, kao ni za lubenice koje su lani imale proizvođačku cijenu od 1,79 kuna, da bi na veletržnicama koštale 4,70 kuna, a do klupa na tržnicama njihova je prosječna cijena bila 7,50 kuna.

Uz sve uvažavanje rasta cijena transporta i visoke cijene najma klupa na tržnicama, i dalje najmanji dio cijene otpada na one koji su voće uzgajali.

Rasle otkupne i prodajne cijene

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2022. godini bila je, izračunali su u DZS-u, 11,92 milijarde kuna, od čega je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje bila 6,9 milijardi kuna, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila nešto više od pet milijardi kuna.

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda porasla je za 29,2 posto u odnosu na 2021. godinu, a DZS navodi da je ta vrijednost porasla zbog povećanja cijena i količina.

Preciziraju da je u slučaju uljarica, vina i povrća došlo do porasta vrijednosti podjednako zbog povećanih količina te otkupnih i prodajnih cijena, dok je u skupini žitarica povećanje vrijednosti utemeljeno na rastu otkupnih i prodajnih cijena.

Na porast vrijednosti u skupinama kravljeg mlijeka, svinja i goveda više su utjecale otkupne i prodajne cijene nego količine, navodi DZS.