Državni zavod za statistiku potvrdio je svoju prvu procjenu o stopi inflacije za studeni od 2,8 posto, što je drugi mjesec zaredom u kojemu je inflacija ubrzala, a nakon što je u listopadu porasla na 2,2 posto.

Mjerene harmoniziranim indeksom, odnosno metodom koju koristi Eurostat, potrošačke cijene u studenome su u odnosu na studeni prošle godine u prosjeku bile više za četiri posto, a u odnosu na listopad u prosjeku su ostale na istoj razini.

Plin i struja

Hrvatska narodna banka još je u rujnu upozorila da bi zbog Vladine odluke o povećanju cijena plina i struje, najprije za 6,5 posto u listopadu i studenome, a od Nove godine za još 3,5 posto, inflacija krajem godine mogla ubrzati, no ubrzala je već u listopadu čime je prekinut šestomjesečni trend usporavanja inflacije započet u travnju.

Podsjetimo, inflacija se od siječnja do ožujka ove godine držala na razini od 4,1 posto da bi od travnja počelo njezino usporavanje kada je »skliznula« na 3,7 posto, u svibnju je pala na 3,3 posto, u lipnju na 2,4 posto, srpnju na 2,2 posto, kolovozu 1,8 posto, a u runju na 1,6 posto, nakon čega je u listopadu ponovno ubrzala.

– Ubrzavanje ukupne inflacije u studenom rezultat je ubrzavanja inflacije cijena energije, dok je inflacija cijena ostalih glavnih komponenata (hrane, usluga i industrijskih proizvoda) usporila.

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava, poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl., se još više ubrzala, s 2,2 posto u listopadu na 2,8 posto u studenom, navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke.

No, istovremeno je, nakon tri mjeseca ubrzavanja, inflacija cijena hrane blago usporila, na 5,1 posto s 5,2 posto u listopadu, navode u HNB-u, a usporila je i tzv. temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana) s 4,5 posto u listopadu na 4,3 posto u studenom zahvaljujući usporavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda i usporavanju inflacije cijena usluga na 7,3 posto sa 7,5 posto u listopadu.

Cijene stanovanja

– Pritom usluge nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj.

Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od četiri posto (koliko iznosi prema Eurostatu) usluge pridonose s 2,3 postotna boda, a hrana s 1,5 postotnih bodova, podsjećaju u središnjoj banci i dodaju da se mjesečna inflacija cijena usluga i dalje nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti.

U nešto većoj mjeri, također iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti nalazi se i mjesečna inflacija cijena hrane, navode u HNB-u, a nakon što se krajem prošle godine inflacija cijena hrane stabilizirala te veći dio ove godine nije znatnije odstupala od uobičajenog kretanja.

Inače, najveći porast potrošačkih cijena u studenome je ostvaren u restoranima i hotelima, za 10,1 posto.

Razna dobra i usluge poskupjeli su za 6,7 posto, obrazovanje za 5,3, zdravlje za 5,2, hrana i bezalkoholna pića za 4,8, rekreacija i kultura za 4,7, alkoholna pića i duhan za 3,4 te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 2,3 posto.

S druge strane, inflaciju u studenom usporio je pad cijena komunikacija za 6,4 posto, prijevoza za 0,5 te odjeće i obuće, za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Kada se cijene gledaju na mjesečnoj razini, odnosno u usporebi s listopadom, najviše su u prosjeku porasle cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 2,1 posto, a hrane i pića za 0,2 posto.

Viša stopa inflacije u EU-u samo u Belgiji

Hrvatska udruga poslodavaca je krajem listopada upozorila da će najavljeno povećanje minimalne bruto plaće sa sadašnjih 840 eura na 970 eura od Nove godine, zajedno s ovogodišnjim povećanjem od 20 posto, dodatno pridonijeti rastu inflatornih pritisaka.

Također ističu da je uzastopno povećanje minimalnih plaća iznad produktivnosti i ne može povećati standard stanovništva, nego potiče inflatorne pritiske te u konačnici pad kupovne moći, tvrde u HUP-u, iako je prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj došlo do poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom za 11 posto, što je najveći skok u EU-u koji se također bori s inflacijom.

Naime, u cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u studenome je iznosila 2,3 posto, a višu stopu inflacije od Hrvatske imala je samo Belgija, pet posto.

Sve ostale članice područja primjene zajedničke europske valute imale su nižu stopu inflacije od Hrvatske.