Međunarodni monetarni fond zaključio je konzultacije s Republikom Hrvatskom za ovu godinu u kojima Vladi predlaže uvođenje poreza na imovinu, smanjivanje poticaja iz državnog proračuna i ukidanje »iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma«, a također upozorava i na »moguće gomilanje rizika« u sektoru banaka i nekretnina zbog čega predlaže ograničavanje plasmana kredita građanima.

Otpornost sustava

Iako je MMF pohvalio otpornost financijskog sustava, hrvatske vlasti ipak potiče da »nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano«.

To, pak, spada u nadležnost Hrvatske narodne banke, a guverner Boris Vujčić posljednjih je mjeseci u svojim izjavama oprezno dao naslutiti moguća ograničenja vezana uz kreditiranje građana.

Prije svega kod potrošačkog nenamjenskog kreditiranja koje je doživjelo veliku ekspanziju – pretpostavlja se zbog snažnog rasta plaća, posebno u javnom sektoru – a takvi su krediti u godinu dana prema podacima HNB-a porasli za čak milijardu eura ili za 14 posto, što je bio dovoljan signal za uzbunu u središnjoj banci.

HNB je zbog toga sredinom srpnja najavio da bi mogao uvesti dodatne mjere za očuvanje financijske stabilnosti ako se »cikličke ranjivosti nastave produbljivati«, ali nije precizirao o kakvim bi se mjerama radilo.

Problem je u tome što nenamjenske potrošačke kredite banke klijentima odobravaju bez većih problema jer se radi o kreditima na kojima banke odlično zarađuju, odnosno u pravilu imaju veće kamate od ostalih kredita, a građani se na takve zajmove odlučuju jer za njihovo odobrenje nije potrebna složena procedura ili hipoteka.

Pri tom banke odobravaju kredite s ratama koje klijentima »pojedu« velik dio mjesečnih primanja, što predstavlja poseban rizik u slučaju gubitka posla, smanjenja plaće ili recesije općenito čime takvi krediti postaju nenaplativi.

Stoga se nameće zaključak da banke previše olako odobravaju takve kredite, iako je HNB još prije pet godina na to upozoravao i predlagao bankama da nestambene kredite klijentima odobravaju na rok otplate od barem pet godina te da se u obzir uzme iznos dijela plaće koji bi bio zaštićen od ovrhe (prema Ovršnom zakonu), a kojim bi se utvrdili minimalni troškovi života i mjesečne rate otplate kredita. Banke takve preporuke nisu poslušale što pokazuje i strelovit rast potrošačkog kreditiranja u zadnjih godinu dana.

Financijska stabilnost

Kod preporuke za uvođenje poreza na nekretnine, MMF smatra da Hrvatska ima mjesta za proširenje porezne osnovice, i to uvođenjem poreza na imovinu na temelju vrijednosti imovine te »ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma«.

Na problem kratkoročnog najma ne upozoravaju samo analitičari nekretninskog tržišta nego i turističkih djelatnosti jer se radi o tzv. rentijerskom turizmu koji »ubija duh destinacije«, zbog čega zimi imamo »gradove duhova« jer u tim stanovima za najam izvan sezone nitko ne stanuje.

MMF zbog toga poziva Vladu da riješi pitanje priuštivog stanovanja poticanjem ponude nekretnina za stanovanje, a to bi se uz ostalo moglo naći u dugo najavljivanom nacionalnom planu stambene politike čije se predstavljanje očekuje, a koji po riječima resornog minstra Branka Bačića uključuje i mjere za oporezivanje stotine tisuća praznih stanova.

U cilju očuvanja financijske stabilnosti, MMF Vladi konkretno predlaže smanjivanje poticaja koji se isplaćuju iz državnog proračuna u ovoj godini. Ističu da je potrebna »razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom«.

Po pitanju državne potrošnje u MMF-u su naglasili potrebu za racionaliziranjem mase plaća u javnom sektoru i osiguranjem održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Rast plaća viši od očekivanja rizik je koji bi mogao povećati inflaciju koja je ionako viša od prosjeka europodručja zbog rasta cijena hrane i usluga, ocjenjuju u MMF-u i drže da bi nam gospodarski rast mogao biti i veći da nije ograničen slabom produktivnošću i manjkom radne snage.

Ipak, i u idućim godinama MMF očekuje visoke stope rasta BDP-a od 3,4 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini na krilima rasta potrošnje kućanstava i dotoka novca iz EU fondova.

Očekuje se postupan nastavak dezinflacije

MMF je pohvalio znatan napredak koji je Hrvatska ostvarila u sustizanju naprednijih usporedivih europskih zemalja te očekuje nastavak dezinflacije, ali postupan. Procjenjuje da bi inflacija u ovoj godini – prema metodologiji harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena koju Državni zavod za statistiku ne koristi – trebala iznositi 4,2 posto, u idućoj 2,8 posto, a od 2026. stopa inflacije trebala bi se stabilizirati na ciljanih 2,2 posto.

Rast BDP-a i dalje će ostvarivati visoke stope, iako će u idućoj godini usporiti na 2,9 posto, u 2026. na 2,7 posto, a od 2027. trebao bi iznositi 2,2 posto godišnje. Stopa nezaposlenosti i u idućim bi godinama, prema procjenama MMF-a, trebala ostati na rekordno niskoj razini od 5,5 posto.

Za dug opće države MMF procjenjuje da bi trebao nastaviti padati i u idućim godinama, i to s ovogodišnjih 59,7 posto BDP-a na 58,4 posto u 2025., 57,5 posto u 2026. godini te na 55 posto BDP-a u 2029.

U isto vrijeme trebao bi se nastaviti smanjivati i ukupni vanjski dug Republike Hrvatske sa sadašnjih 77,5 posto BDP-a na 73 posto dogodine, a od 2026. njegov bi udio u BDP-u trebao pasti ispod 70 posto, a 2029. na 61 posto.