Ako sve bude išlo po planu, prvi proizvodi Imunološkog zavoda (IMZ) na novoj lokaciji u Rugvici trebali bi biti na tržištu u proljeće sljedeće godine.

Za zmijskim protuotrovom velik je interes jer se godišnje u Hrvatskoj zabilježi i do 70 zmijskih ugriza, najčešće tijekom ljetnih mjeseci, a upravo će taj proizvod označiti povratak Imunološkog zavoda na domaću i međunarodnu farmaceutsku scenu.

Zmijski protuotrov proizvodit će se u manjem pogonu koji će biti izgrađen u kratkom roku, dok će za dovršetak kompletne tvornice trebati četiri godine.

Međunarodni ugled

Prema očekivanjima ravnatelja IMZ-a Vedrana Čardžića, prije ljeta 2026. godine IMZ će na tržište izaći s prvim cjepivima, a tvornica će proraditi u svom punom kapacitetu kakav je imala prije 2013. godine, kad je nad njom pokrenut stečajni postupak.

– Prvo ćemo izgraditi manji modul za proizvodnju zmijskog protuotrova s jedne strane terena, a velika tvornica ide na drugi dio čestice.

Nema smisla čekati. Ako ne bude nekih velikih odstupanja, prve proizvode imat ćemo sljedeće godine u ovo vrijeme, možda čak malo prije, a za četiri godine krenut će proizvodnja virusnih cjepiva, i to u punom kapacitetu od 250 do 300 milijuna doza, ističe Čardžić.

Riječ je o izvoznom proizvodu, jer Imunološki zavod izgradio je svoj međunarodni ugled upravo na cjepivima protiv ospica, rubeole i parotitisa.

I buduća će proizvodnja, ističe ravnatelj, biti usmjerena na izvoz, a tržište za plasman proizvoda im je prilično sigurno.

– Nismo izgubili tržište. Doduše, netko je drugi ušao na njega, manje-više ga je pokrio Serum Institute of India, kao najveći svjetski proizvođač, ali oni su više nego zainteresirani da mi proizvodimo za to tržište jer nemaju dovoljno sirovina, nemaju bazu.

To su naši matični sojevi zbog kojih su vrlo zainteresirani za suradnju s nama, navodi Čardžić.

Dugoročno, planira se pripremiti teren za primjenu drugih tehnologija proizvodnje, jer postoji mogućnost frakcioniranja krvne plazme ili proizvodnje cjepiva protiv COVID-19, no sve su to opcije koje se tek razmatraju.

I proizvodnja bakterijskih cjepiva protiv difterije i tetanusa, koje je IMZ nekad proizvodio, neće se u startu obnavljati.

– Moramo ići korak po korak. Bilo bi neozbiljno planirati sve odjednom da bi se Imunološki vratio na nekadašnja vremena. To je gotovo nemoguće, a pitanje je i je li potrebno.

Baktersijka su cjepiva isto strateški proizvodi, ali je tehnologija drukčija, morali bismo se prilagođavati.

Zato smo se danas fokusirali na ono što imamo, a to ne znači da u tijeku izgradnje pogona, ako se ukaže neka mogućnost, nećemo izgraditi još nešto. U ovom času, to bi bila Potemkinova sela, veli Čardžić.

Bez krvne plazme

Frakcioniranjem krvne plazme u novoj se tvornici neće baviti, jer 23.000 do 24.000 litara godišnje, koliko se prikupi u Hrvatskoj, nije ni izdaleka dovoljno da bi se takav pogon isplatio.

Trebalo bi godišnje prerađivati nekoliko stotina tisuća litara plazme, što se ne bi moglo osigurati čak ni u regionalnim okvirima, što znači da će se krvna plazma i dalje prerađivati izvan hrvatskih granica.

IMZ danas zapošljava 154 radnika, a u novoj tvornici svoje će radno mjesto naći od 30 do 40 posto postojećeg kadra, najavljuje ravnatelj.

»Ostat će raditi oni koji znaju raditi procedure, a u međuvremenu ćemo morati educirati mlađi kadar s odgovarajućih fakulteta, farmaceute, biokemičare, tri do četiri različite specijalnosti.

Nema ih toliko na tržištu, čini mi se logičnije da ih odgajamo. Da povučem paralelu s nogometom, imamo gro momčadi koja će ubuduće igrati, a ostalo ćemo iz juniorskih pogona razvijati tri do četiri godine«, navodi.

U upravi IMZ-a svjesni su da se opstanak tvornice može zahvaliti ljudima koji su u proteklih desetak godina, dok je sudbina IMZ-a bila potpuno upitna, održali taj sustav na životu.

»Zamjeralo se da zaposleni u IMZ-u primaju plaću, a ne rade. Ali to što oni ne proizvode, ne znači da ne rade, jer održavaju hladni pogon.

To je kao vojska, ako i nije u ratu, utrenirana je da može ući u rat u svakom trenutku. Čak i ako u prazno rade neke stvari, ljudi održavaju funkcionalnost. Ako nemate uvježbane ljude koji to održavaju, proizvodne dozvole se lako izgube«, podsjeća.

Zmijski protuotrov

Iako se država obvezala dignuti IMZ iz pepela, financijska konstrukcija za taj poduhvat nije u potpunosti definirana, otkriva Čardžić.

»Imamo četiri moguća modela financiranja, nismo to definirali do kraja.

Za proizvodnju zmijskog protuotrova IMZ ima dovoljno novca iz svojih izvora, a za ostatak tvornice opcije su nam različiti fondovi, domaći i europski, a potencijalni partneri su nam i fondovi iz SAD-a.

O tome tek treba pregovarati, to je proces koji će teći narednih godinu dana«, procjenjuje.