Kamate na kredite već su neko vrijeme u padu, pa banke na njima mogu zaraditi manje no prije, iako i dalje uspijevaju, tako što ruše kamate na štednju koje su, i uslijed inflacije (realne), već dobrano u negativnoj zoni.

S obzirom na to da se ipak moraju pomiriti s nešto manjim kamatnim prihodima, onda su se »prebacile« na naknade koje naplaćuju na svoje usluge. Bankarske naknade generalno rastu, pogotovo otkako je pandemija, ali su i prije, te svako-toliko neka banka počasti klijente poskupljenjem neke od svojih naknada ili provizija, kojih je more, te je teško to i pratiti, a kamoli se snaći.

Budući da je riječ o velikom broju raznih naknada, za vođenje računa, naplatu podizanja gotovine, transakcije unutar banke, izvan banke, na šalteru, online, deviznim, kunskim, ovakvim, onakvim, te da se radi najčešće o sitnim poskupljenjima, od kunu, dvije, ali i desetak (a ponekad se počne naplaćivati i ono što se ranije nije, pa je zapravo riječ o uvođenju novog nameta), klijenti to često i ne primijete, ne idu za tim, a kamoli da bi zbog toga i banku mijenjali, jer to percipiraju kao preveliki »tramak« za nekoliko kuna gore ili dole.

Tako banke na zakonu velikih brojeva obrnu milijune kuna, te im se na cjeniku naknada, koji je često vrlo zabašuren ili barem iznimno dosadan za čitanje (pa mnogi zaziru), uvijek isplati poraditi.

Temeljem čega ih dižu? Obično odgovori idu u pravcu toga da su im povećani troškovi, ulaganja, ili pak slijede tržište i konkurenciju, koja također – podiže cijene usluga. Takva »kružna« argumentacija pitanje je, je li utemeljena.

Kod nas su, primjerice, iz dopuštenih prekoračenja klijente i prebacivale u prešutna samo zato što kod prešutnih nema plafona za efektivnu kamatnu stopu, u koju ulazi i naknada, jer su povećane naknade »probijale« plafon.

Hrvatska narodna banka to je uočila pa se želi ispraviti to stanje. Uočila je, jer su se u zadnjih dvije do tri godine rapidno podizale naknade za vođenje računa, koje su ionako uočljivije od hrpe drugih nameta.

EBA u akciji

Budući da trend podizanja naknada nije izolirani hrvatski slučaj (ovdašnje su banke članice europskih grupacija), privuklo je to pažnju i EBA-e (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), koja je odlučila ispitati o čemu se tu radi, odnosno malo se više pozabaviti (ne)utemeljenošću podizanja bankarskih naknada.

Navodno se, naime, s razine EBA-e razmišlja o novoj regulativi kojom bi se pod strožu kontrolu stavile naknade koje banke naplaćuju klijentima, odnosno možda bi se čak i ograničile. Time bi onda bilo obuhvaćeno i hrvatsko bankarsko tržište, odnosno ovdašnje poslovne banke, a HNB bi, kao lokalni supervizor, morao slijediti propise o ograničenju rasta naknada, te na taj način stati na kraj samovolji banaka prilikom njihova određivanja.

Naknade su se našle »na meti« regulatora jer se sumnja da njihovo mijenjanje nije vezano uz neki konkretan parametar, već ih banke dižu arbitrarno, jednostrano. Nedavno je guverner HNB-a Boris Vujčić, na pitanje, hoće li što poduzeti, odgovorio da je HNB prije svega tu da naknade učini transparentnim, što je i napravljeno, a na klijentima je da usporede i biraju.

Što se tiče mogućeg plafoniranja naknada, koje izgleda »gura« EBA-a, Vujčić je kazao samo to da će, ako bude nekog mijenjanja regulative po tom pitanju, javnost na vrijeme biti obaviještena.

HNB-u smo poslali i dodatni upit o spomenutoj EBA-inoj inicijativi, s obzirom na veliki interes javnosti po ovom pitanju, u kojoj je fazi, te planira li HNB išta poduzeti i kada. Iz HNB-a su odgovorili da je »trend rasta naknada povezanih s bankovnim proizvodima i uslugama prisutan, ne samo u Hrvatskoj, već i na razini drugih država članica Europske unije«, ali i potvrdili dio priče.

Nova pravila

– S tim u vezi, pokrenuta su određena istraživanja na razini EU-a kako bi se napravila usporedba naknada koje banke naplaćuju potrošačima za svoje usluge i kod kojih je došlo do najvećih promjena, te kako bi se utvrdilo koji je opseg tih promjena.

U okviru tih aktivnosti obuhvaćene su naknade na hrvatskom tržištu. Rezultati analize istraživanja koje se provode i na razini EU-a pokazat će je li potrebno revidirati postojeće regulatorne zahtjeve u ovom području, potvrdili su u Hrvatskoj narodnoj banci.

U vezi s time, nastavili su, »u protekle dvije godine primjetni su i određeni troškovi koje su banke imale zbog potrebe za ubrzanom digitalnom transformacijom svojeg poslovanja pa nije isključeno da su u određenoj mjeri i ti troškovi utjecali na povećanje dijela naknada u bankarskom poslovanju«.

– Kao što je poznato, upravo radi transparentnosti ponude domaćih banaka i informiranja potrošača, HNB već dulje od tri godine objavljuje ažurirane informacije o naknadama koje banke naplaćuju svojim klijentima za najčešće korištene platne usluge te redovito objavljuje i ažurira Informativnu listu ponude kredita banaka potrošačima s kamatnom stopom i drugim uvjetima kreditiranja za potrošače, poručuju iz naše središnje banke.

Sloboda ili samovolja

Navodno postoji stanoviti oprez regulatora u dijelu u kojem bi se sve moglo tumačiti kao zadiranje u tržišne slobode, konkurenciju itd. Međutim, uloga središnjih banaka u dijelu zaštite potrošača nalaže i njihov jači angažman, pogotovo stoga što je tekući račun de facto obvezan proizvod.

Tko želi primiti plaću, mora ga otvoriti. Može promijeniti banku, ali ne i zatvoriti račun, a onda s njime »pristaje« i na niz drugih usluga i povezanih naknada za koje ima pravo znati kako, kad i temeljem čega ih plaća više.