Većina velikih banaka u Hrvatskoj diže naknade za razne usluge, prije svega one za vođenje računa, unatoč enormnim dobitima koje taj sektor ostvaruje, velikim dijelom i zbog »poslovanja« s Hrvatskom narodnom bankom gdje je na razini eurozone propisano da se viškovi likvidnosti koje banke drže kod središnjih banaka »nagrađuju« izdašnim stopama na depozit, od 4 posto.

S obzirom na to da je imati račun u banci za primati plaću obavezno, a da konkurencija ne pomaže (svi dižu naknade), logično je HNB pitati kako misli građane zaštititi od samovolje banaka jer one izgleda mogu dizati naknade kako hoće.

HNB smo pitali hoće li se dakle limitirati naknade, sukladno i nekim EU direktivama i raspravama ili će se onda alternativno ljudima dozvoliti da ne moraju imati račun u banci, odnosno da plaću mogu primati u gotovini.

To je, prema reakcijama naših čitatelja, želja mnogih, ali je ne mogu ostvariti iako navodno živimo u svijetu ekonomskih sloboda. Jasno je da je primanje preko računa sigurnije i za radnika i za državu jer je istovremeno kontrola plaćanja poreza i doprinosa te općenito tokova novca.

Međutim, ako banke kao provodnik ne znaju granicu za nabijanje cijena za puko održavanje tih kanala, onda bi valjda potrošača trebalo nekako zaštititi. Uz to, protok novca može se možda i drukčije kontrolirati, i to možda i bolje nego preko bankarske mreže.

– Naknade banaka za platne usluge formiraju se na tržišnim načelima ponude i potražnje, njihova visina predstavlja poslovnu odluku svake pojedine banke, a Hrvatska narodna banka nema ovlast određivanja i kontrole naknada za platne kao ni za ostale financijske usluge koje banke pružaju, kažu u HNB-u.

Ističu i da su »po pitanju naknada nadležni za nadzor postupanja pružatelja platnih usluga u dijelu informiranja korisnika platnih usluga na pravovremen i transparentan način o svim naknadama koje naplaćuju«.

Iskazivanje očekivanja

– Konkretno, svaka banka treba učiniti raspoloživim naknadu korisniku prije nego se korisnik platnih usluga obveže ponudom ili okvirnim ugovorom, navodi HNB, pozivajući se na Zakon o platnom prometu. Međutim, dodaju da preventivno djeluju u situacijama kada procijene da bi naknade mogle utjecati na dostupnost najosnovnijih financijskih usluga ili dostupnost gotovog novca.

– Primjer takvog djelovanja je jasno iskazivanje očekivanja HNB-a prema bankama da se svim imateljima računa osigura besplatno podizanje gotovine na bankomatskoj mreži vlastite banke. Iskazano je i očekivanje da se osjetljivim dobnim skupinama (korisnicima kojima dob ili bolest otežavaju/onemogućavaju korištenje bankomata) osigura dodatno besplatno podizanje gotovine na šalterima banaka.

Dodatno, HNB od banaka očekuje da osnovne račune za socijalno najugroženije skupine potrošača nude besplatno ili uz minimalnu moguću naknadu, što su banke u najvećem broju slučajeva uvažile, pohvalili su se u HNB-u primjerima svoje dobre prakse.

Da pojasnimo, riječ je naime o bizarnim naknadama koje banke naplaćuju za podizanje vlastitog novca građana s njihovih računa, pa ispada da čovjek bez da plati proviziju ne može ni doći do novca koji mu je sjeo na račun.

Tu je HNB, kako su sami naveli u odgovoru, reagirao »očekivanjem« prema bankama, i to samo za bankomate, ne i za šaltere i ne za svih. Na drugi dio pitanja o raspravi koja se već neko vrijeme vodi u EU-u o tome da bi se morale limitirati naknade ako ih banke bez valjanog razloga (recimo, uistinu povećanih troškova ili značajnog unaprjeđenja proizvoda) podižu, u HNB-u su potvrdili da su »u tijeku rasprave o izmjenama Consumer Credit Directive u okviru kojih je jedna od tema ograničavanje troškova«.

Kažu da »aktivno sudjeluju u tim raspravama u cilju iznalaženja primjerenog rješenja kojim bi se dodatno zaštitili potrošači u pogledu ograničavanja troškova«. Očito je direktiva još u postupku, a samovolja banaka na razini eurozone nije zauzdana.

Neutemeljeno dizanje

No, dok se u EU-u raspravlja, iz Velike Britanije stiže vijest da je britanski regulator platnih sustava (PSR) pod povećalo stavio dvije kartične kuće, Visu i Mastercard, jer su u proteklih pet godina za 30 posto podigle naknade za kartična plaćanja, ali je malo dokaza da su znatno poboljšale i kvalitetu usluge.

PSR je izračunao da je to poskupljenje britanske tvrtke stajalo više od 250 milijuna funti. Regulator ovdje lucidno primjećuje da tvrtke nemaju izbora i prisiljene su plaćati veće naknade, s obzirom na to da ove kartice čine 95 posto transakcija karticama izdanim u toj zemlji, stoga se od kartičara traži da dokumentiraju razloge za promjenu naknada.

I upravo se o tome radi: na čemu se temelji poskupljenje i ima li ono opravdanje ako je cijeli bankarski sektor lani u Hrvatskoj zaradio enormnih 1,36 milijardi eura, skoro duplo više no godinu ranije?

Je li digitalizacija razlog da nešto bude skuplje ili možda jeftinije, s obzirom na to da trošak plaća pada jer sve manje toga u bankarstvu obavlja čovjek? No, digitalizacija će možda donijeti i alternativu, gdje su sve prisutnije razne platforme i aplikacije koje naknade ne naplaćuju, a kojima će se građani s vremenom vjerojatno sve više okretati.

Obavezni računi u banci

Da se plaća mora primati preko bankovnog računa, propisano je Zakonom o porezu na dohodak, koji je doživio neke promjene, no samo u dijelu da su izjednačeni žiro i tekući računi, no bez supstancijalne promjene da se bude bez ikakvog računa. Ipak, sada je barem tako da se može imati samo jedan račun za sve, pa je neka ušteda ipak postignuta.