ZAGREB Većina poduzetnika u Hrvatskoj, njih 76 posto, poslovnu i investicijsku klimu u zemlji ocjenjuje nepoticajnom, 23 posto navodi da je ni poticajna niti nepoticajna, a tek jedan posto smatra je poticajnom, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeno u srijedu u sklopu konferencije »Republika Hrvatska – kako do bolje poslovne klime?«

Kada je riječ o usporedbi 2017. i godine ranije, 53 posto anketiranih poduzetnika smatra da je klima ostala nepromijenjena, 31 posto smatra da je pogoršana, dok 16 posto anketiranih ocjenjuje da je došlo do poboljšanja, pokazuje istraživanje o preprekama u poslovanju koje je HGK provela među više od 750 poduzetnika.

Područje u kojem poduzetnici primjećuju najveće prepreke u poslovanju je ono pravne sigurnosti, a ponajviše u smislu učestalih promjena propisa i neusklađenosti zakonskih i podzakonskih akata. Slijedi područje pravosuđa, gdje je najviše zamjerki na dugotrajnost postupaka, na trećem mjestu se nalazi područje poreznih obaveza, na četvrtom ostala porezna davanja, slijedi javna uprava, zatim područje radnog zakonodavstva, a poduzetnici, doduše u manjoj mjeri, preprekama smatraju i stanje na tržištu rada, kao i pristup financiranju.

Kako je navela voditeljica odjela za privlačenje investicija u HGK Svjetlana Momčilović, u odnosu na prošlogodišnje istraživanje područje pravne sigurnosti se zadržalo na prvom mjestu, s time da je ovo godine dobilo još lošiju ocjenu. Naime, u ocjenjivanju, gdje nula označava da određeno područje ne predstavlja prepreku, a pet krajnju suprotnost od toga, pravna sigurnost je dobila prosječnu ocjenu 4,22, dok je u prethodnom istraživanju to iznosilo 3,53.

Kada je riječ o percepciji poslovne klime, unatrag zadnje tri godine koliko se istraživanje provodi, tvrtke najveće poboljšanje vide u komunikaciji s javnom upravom, dok pravnu sigurnost i pravosuđe ocjenjuju kao najveći izazov.

Kao područja u kojima je određeni napredak vidljiv prednjači ono poreznih obaveza, dobrim dijelom i zbog porezne reforme, na drugom mjestu se nalazi radno zakonodavstvo, a slijede tržište rada i ostala neporezna davanja.

Indeks poslovne klime u Hrvatskoj, ističe Momčilović, temeljem istraživanja percepcije poduzetnika posljednje tri godine, pogoršan je za 0,3 posto. Ona pojašnjava da iako su poduzetnici kazali da je u nekim područjima određeni napredak vidljiv, dinamika kojim se reforme provode nisu u skladu s njihovim očekivanjima.

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da se situacija mijenja, ali nedovoljno brzo, a kako su u protekloj godini očekivali puno na području reformi. Nažalost, kaže Burilović, veći dio najavljenih reformi stopiran je ili usporen, ponajviše zbog krize u Agrokoru.

Smatra da je taj slučaj pokazao nemogućnost javne uprave za provođenje više reformi i strateških aktivnosti istovremeno, pa stoga iz HGK daju snažnu podršku Vladi u reformi javne uprave. Burilović upozorava da je primjetan i pad na većini globalnih ljestvica u području lakoće poslovanja, od »Doing Businessa« do ljestvica na području konkurentnosti, inovativnosti, kao i kvalitete ljudskih potencijala.

Burilović smatra da ova godina mora biti prekretnica, u kojoj se mora u znatno većoj mjeri i sa znatno većim intenzitetom pristupiti provedbi svih zacrtanih i planiranih reformi. Poručuje da je gospodarski rast od tri posto dobar, »no ako želimo postići ono što želimo, moramo biti ambiciozniji, pri čemu bi optimalni rast morao biti četiri do pet posto«.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je da je Vlada usmjerena na jačanje gospodarskog rasta, održivost javnih financija i smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Navodi da se u kretanjima makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja vide pozitivni rezultati rada Vlade, pri čemu je navela i rast BDP-a u 2017. godini, kojem najviše doprinose izvoz i potrošnja kućanstava.

Ističe da su se pozitivni trendovi od lani nastavili i ove godine, a tu između ostalog navodi rast industrijske proizvodnje i prerađivačke industrije, rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti, kao i smanjenje javnog duga.

Naglasila je da se poduzimaju aktivnosti s ciljem nastavka provođenja strukturnih reformi, a navodi i da je lani pokrenutom regulatornom reformom, s ciljem administrativnog i parafiskalnog rasterećenja gospodarstva, u 2017. provedeno više od 100 mjera administrativnog rasterećenja. U ožujku ove godine donesen je novi akcijski plan, koji je u smislu rasterećenja »težak« više od 600 milijuna kuna.

Napominje da je u završnoj fazi izrada Nacionalnog programa reformi za 2018 godinu, koji bi se na radnim tijelima Vlade trebao naći tijekom idućeg tjedna. Prioritet tog programa je daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kaže Mikuš Žigman, što se planira ostvariti kroz niz mjera i područja, kao što su unaprjeđenje uvjeta poslovanja, učinkovitiji rad javne uprave i pravosudnog sustava te bolje upravljanje državnom imovinom.