Očekujemo značajna sredstva kojima bismo mogli financirati mnoge razvojne projekte na području Primorsko-goranske županije, pri čemu se spominje iznos od 140 milijuna eura za tvrtke isključivo na području Jadranske Hrvatske.

Ideja je da kroz projekte otvorimo dobro plaćena radna mjesta, neke nove poslove, radi povećanja konkurentnosti i atraktivnosti gospodarstva i Sveučilišta, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, na konferenciji Predstavljanje inovacijskih klastera i hubova u kontekstu razvoja regionalnog inovacijskog ekosustava, koja je danas održana na sveučilišnom Kampusu.

Cilj konferencije je, naime, upoznati sve dionike regionalnoga inovacijskoga ekosustava, te potaknuti dodatni interes za konzorcijske natječaje u najavi u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, čija alokacija za razdoblje 2021.-2027. iznosi oko 140 milijuna eura.

Kružić je rekao da se već dvije godine intenzivno radi na povezivanju Sveučilišta, znanstvenika-istraživača, s realnim sektorom.

Šest inovacijskih klastera

– U međuvremenu smo osnovali šest inovacijskih centara koji bi trebali biti osnovica povlačenja iznimno velikih sredstava koja su pred nama.

Još je rano govoriti o konkretnim profesijama, ali su u ovom trenutku poznati sektori, odnosno sektorske niše koje će biti financirane.

Na našu sreću Vlada je prihvatila što smo sugerirali, tako da među tim sektorima nalazimo ono što je za našu regiju bitno, a to su sektori plavog rasta, zelene ekonomije, te je poseban naglasak na zelenoj i drvoprerađivačkoj industriji.

Tu su za nas važni sektori zdravlja, personalizirane medicine, farmaceutike, pametnih industrija, industrija 4.0, pametnih gradova gdje smo nacionalni lideri, i ono što je itekako važno za razvoj našeg Sveučilišta, to je sektor tzv. usluga više dodane vrijednost.

Tu vidimo najveće moguće povezivanje kreativnih industrija, ljudi koji rade na sveučilištima, s gospodarskim problemima i projektima koji se pripremaju u regionalnim tvrtkama, istaknuo je Kružić.

Vezano za konferenciju, veli da je organizirana jer moraju složiti kvalitetne konzorcije, gdje će se prijaviti najkvalitetnije tvrtke s ovog područja.

Natječaji 2023.

– Koliko ti konzorciji sa svojim razvojnim projektima budu atraktivni i dobro pripremljeni, toliko ćemo moći više povući novca, i zato nam je vrijeme važan faktor.

Želimo povezati sve one koji do sada možda još nisu povezani, opisao je Kružić. Uglavnom, natječaji se počinju razvijati početkom sljedeće godine, kada će se znati više detalja o potencijalnim izvorima financiranja i konkretnim smjernicama.

Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, rekla je da je korist Sveučilišta i studenata-istraživača od ovog procesa – nemjerljiva.

– Teško je i zamisliti da se može raditi relevantno istraživanje bez povezanosti sa zajednicom, prije svega gospodarstvom. S jedne strane imamo ‘mindset’ koji poduzetništvo donosi, obostrani transfer znanja, istraživanja i inovacije koje se prelijevaju u zajednicu, a s druge je naravno važno da ta perspektiva utječe i definira ključne teme istraživanja.

To donosi inkubaciju, akceleraciju i startupove, te stvaranje novih naprednih poduzetničkih inicijativa koje će jednog dana uistinu moći odgovoriti na potrebe brzorazvijajućeg tržišta i društva općenito.

Ova konferencija treba artikulirati činjenicu da mi poznajemo što je reagionalni inovacijski ekosustav, da on ima tri ‘pillara’, odnosno tri stupa, i da su to i naše komparativne prednosti: područje zdravlja, maritimne industrije i turizma, i opet jedna horizontala, a to je digitalno i zeleno, odnosno plavo.

Dakle, želimo pokazati da smo mi tu već u niskom startu, spremni za sredstva, da prepoznajemo naše komparativne prednosti i da vidimo načine kako se to radi, te da naš regionalni eko-sustav može postati internacionalni, iako on to već i jest, kaže Prijić Samaržija.

Plavo i zeleno

Vojko Braut, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, rekao je da je naša županija u procesu transformacije stvaranja održive i pametne regije, konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju, naprednim tehnologijama, tehnološki sofisticiranoj prerađivačkoj industriji, te konkuretnim uslugama više dodane vrijednosti.

– To je kao prioritet navedeno i u planu razvoja PGŽ-a, do 2027. godine, a mi smo inače i prva županija u RH koja je usvojila taj strateški razvojni dokument.

Utvrđena su temeljna funkcionalna i gospodarska područja koja je potrebno transformirati i učiniti globalno konkuretnijima, prvenstvo ulažući u inovacije, digitalnu transformaciju i poticanje izvoza. Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske ključan je okvir za učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova koja su predviđena za naše obalne županije u sklopu integriranog teritorijalnog programa gdje je za alokaciju namijenjeno više od 140 milijuna eura.

To je prigoda koji mi u PGŽ-u sigurno nećemo propustiti. Svih pet prioritetnih sektora, plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti sadržanih u ovom planu ujedno su i ona područja koja mi vidimo kao generatore budućeg razvoja naše županije.

Ti su sektori već ugrađeni u naš strateški dokument, a europski novac bit će itekako dobrodošla podrška, poručio je Braut.

Na konferenciju je trebala doći i Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, međutim – nije došla.