RIJEKA – Hrvatski građani navikli su na klasično bankarstvo, no brzo usvajaju nove trendove. Tome svjedoči činjenica da je globalna financijska platforma Revolut i kod nas je sve popularnija: koristi je već oko 150.000 naših građana, a kako se Revolutove usluge na našem tržištu šire i nadograđuju, računa se da će ih biti sve više. Revolutu se pristupa jednostavnim skidanjem aplikacije, a usluga funkcionira na principu elektroničkog novčanika, koji korisnik puni i prazni, odnosno troši svoj novac, izbjegavajući pritom razne skrivene naknade ili pak tečajne razlike. Nedavno je Revolut dobio europsku dozvolu za specijalizirano bankarstvo u Hrvatskoj, pa će i depoziti njegovih klijenata u Hrvatskoj sada biti zaštićeni shemom osiguranja depozita.

Kontaktirali smo Hrvatsku narodnu banku da malo pojasni o čemu je riječ, što je razlika “običnog” i ovog revolucionarnog bankarstva, iako se o elektroničkim novčanicima priča već desetljećima, a čak se svojevremeno spekuliralo da bi teleoperateri iz lanca pružanja financijskih usluga čak mogli i izbaciti banke. To se nije dogodilo, banke su žilave, posluju odvajkad, prilagođavaju se novim trendovima, međutim, ipak ima onih koji su još brži, avangardniji, ali i jeftiniji – poput Revoluta.

U HNB-u su nas informirali da je zapravo riječ o dvije institucije, onoj za elektronički novac, koja je kod nas prisutna još od 2019., te o Revolut banci, koja je dolazak najavila krajem 2020., ali može (zasad) pružati samo dio usluga kreditnih institucija, odnosno može prikupljati depozite, ali ne i odobravati kredite.

Osigurani u Litvi

– Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pružatelji platnih usluga u Hrvatskoj mogu biti i institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici EU-a. Institucija za elektronički novac osnovana u drugoj državi članici može na području Hrvatske, u skladu s uvjetima uređenim Zakonom o elektroničkom novcu, izdavati elektronički novac i/ili pružati platne usluge koristeći se pravom na poslovni nastan ili slobodom pružanja usluga, nakon što nadležno tijelo matične države članice o tome obavijesti HNB (tzv. passporting). HNB je o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Hrvatske 7. siječnja 2019. zaprimila obavijest nadležnog tijela Litve – Lietuvous Bankas (Bank of Lithuania) za instituciju za elektronički novac Revolut Payments UAB. Nadzor nad institucijom za elektronički novac, koja neposredno pruža usluge u Hrvatskoj, provodi nadležno tijelo matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Bank of Lithuania za instituciju Revolut Payments UAB.

Vezano uz licencu za neposredno pružanje usluga Revolut Bank UAB, kao kreditne institucije, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a može u Hrvatskoj pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici putem podružnice osnovane u Hrvatskoj. Također, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može privremeno neposredno pružati usluge koje je ovlaštena pružati u državi članici u kojoj ima sjedište, i to od dana kada HNB dobije obavijest nadležnog tijela iz te države članice o neposrednom pružanju usluga s popisom usluga koje kreditna institucija namjerava pružati na području Hrvatske, tumače u HNB-u.

U skladu s navedenim, HNB je o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Hrvatske u studenome 2020. zaprimio obavijest nadležnog tijela matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Bank of Lithuania iz Litve za kreditnu instituciju Revolut Bank UAB, ali samo za popis usluga pod brojem 1. iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU – primanje depozita i ostalih povratnih sredstava, dok ostale usluge iz tog Priloga ne može pružati. Na taj način prikupljeni depoziti uključeni su u sustav osiguranja depozita u Litvi, a ne u Republici Hrvatskoj, upozoravaju u HNB-u.

Isplata plaća

Zanimalo nas je, mogu li građani Hrvatske onda sada preko Revoluta primati i plaću. Tu je situacija, čini se, malo zamršenija. HNB nas po tom pitanju upućuje na Poreznu upravu. Ako ona da zeleno svjetlo – HNB-u je bitno samo da to bude u kunama.

– Za mišljenje o mogućnosti isplate plaće (primitka fizičkoj osobi) na račun – IBAN s dvoslovnom oznakom za Litvu (LT) – otvoren kod banke sa sjedištem u inozemstvu (Revolut Bank UAB) upućujemo na Ministarstvo financija – Poreznu upravu, da odgovori odnosi li se odredba članka 92. Pravilnika o porezu na dohodak, kojom je uređeno da se plaća isplaćuje na tekući odnosno žiro račun u banci, i na račun otvoren kod banke sa sjedištem u inozemstvu ili se odnosi samo na račun otvoren kod banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Ako Ministarstvo financija – Porezna uprava smatra da se plaća može isplatiti i na račun otvoren kod inozemne kreditne institucije (Revolut Bank UAB), smatramo da je poslodavac – rezident može isplatiti zaposleniku – rezidentu samo u kunama, u skladu s Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, zaključuju u HNB-u.

Upit o mogućnostima primanja plaće na račun u Revolutu, koji je, na neki način, Poreznoj ovim putem uputio i sam HNB, poslali smo naravno Poreznoj upravi, no do zaključenja teksta odgovor nije stigao. Navodno je tu Porezna svojevremeno imala stanovite rezerve, u smislu kontrole i slično, međutim, s obzirom na istupe čelnika samog Revoluta u medijima, gdje se spominje čak i diskriminacija po IBAN-u, pitanje je što će naša Porezna sada napraviti. Vani je primati plaću preko Revoluta moguće, pa što ne bi bilo i kod nas, kad smo članica EU-a, logično je pitanje, na koje još nema jednoznačnog odgovora. Moguće je da ima i tehničkih zapreka, budući da se financijski svijet sve više usložava, a nacionalne porezne uprave to prate – kako mogu i koliko mogu.