Vlada snažno pridonosi razvoju održivog turizma te od jedinica regionalne i lokalne samouprave očekuje maksimalnu angažiranost i odgovornost u provedbi započete reforme turizma, ističe za Hinu ministar turizma i sporta Tonči Glavina povodom javne rasprave oko tri pravilnika za razvoj turizma u destinacijama.

Riječ je o nacrtima tri prateća pravilnika Zakona o turizmu koja su na javnom savjetovanju već oko mjesec dana, do ponoći 25. kolovoza – o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom te o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma.

Iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) stalno ističu važnost pravilnika, jer će nakon njihova usvajanja i uz primjenu svaki grad/mjesto/destinacija moći definirati i profilirati svoju destinaciju i razvijati turizam kakav žele i kakav im treba, uz punu odgovornost prema mjestu, stanovnicima i turistima, i uz poštivanje načela održivosti, što je i glavni smjer svih strateških dokumenata za razvoj turizma do 2030.

Usvajanje i stupanje na snagu pravilnika tijekom rujna

Do sada je na platformi e-savjetovanje na svi tri pravilnika ‘ostavljeno’ ukupno oko sto komentara, a kako još traje do ponoći 25. kolovoza, u MINTS-u, sukladno dosadašnjoj praksi, očekuju da će najveći broj komentara stići tijekom zadnjeg dana.

Ministar Tonči Glavina najavljuje za rujan dodatne sastanke s turističkim zajednicama oko tih pravilnika.

“Mi smo sa sustavom turističkih zajednica (TZ) već održali koordinacijski sastanak na kojem smo im detaljno objasnili koncept sva tri pravilnika, a u rujnu, nakon provedenog savjetovanja, planiramo i dodatne sastanke s TZ-ovima na kojima ćemo usuglasiti pristigle komentare i daljnju provedbu zakonskih odredbi s ciljem stvaranja konkurentnih i održivih destinacija. U radne skupine za pravilnike uključili smo i razne dionike turističkog sektora te i već ranije u razgovorima s istima predložene aktivnosti integrirali u prijedloge pravilnika”, kaže Glavina.

Za usvajanje i stupanje na snagu pravilnika ističe da se očekuje tijekom rujna. Smatra i da su svi dionici turističkog sektora jako dobro upoznati s aktivnostima koje se poduzimaju u reformi turizma, koja nije od jučer, te da je Zakonom o turizmu određeno donošenje podzakonskih akata odnosno pravilnika kako bi se alati koji su njime dani konkretnije provodili na terenu.

Pravilnike prate i smjernice koje će turističkim zajednicama olakšati izradu Planova upravljanja, pa je i zato potrebna sinergija svih dionika u sustavu i da svatko prihvati svoj dio odgovornosti u procesu reorganizacije i upravljanja turizmom.

“Tranzicija pred kojom se nalazimo je veliki izazov i odgovornost, međutim, vjerujemo kako zajednički možemo uspješno odgovoriti i na ovaj izazov kao što smo uspješno odgovarali i na sve prethodne”, dodaje ministar, napominjući i da su pravilnici pripremljeni tako da sve turističke zajednice mogu samostalno izvršiti svoje zakonske obveze, a da fokus turizma u nadolazećem razdoblju mora biti na upravljanju kojim će se naći “idealni balans između turizma i kvalitete života naših sugrađana, kako bismo u budućnosti imati turizam kakav želimo – cjelogodišnji, otporan i održiv”.

Brojke gotovo idealne

Komentirajući skorašnji kraj ljetne sezone, za koju kaže da će sudeći po sadašnjim rezultatima biti na razini prošlogodišnje, ministar ističe da se u turizmu očekuje izvrsnu posezona, pri čemu su najave jako dobre, a podsjeća i na odličnu ovogodišnju predsezonu.

“Rekao bih da su brojke gotovo pa idealne i to je smjer u kojem Vlada i želi razvijati hrvatski turizam. Mi kao zemlja imamo sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a brojke nam pokazuju da to i postajemo. Od početka vrlo jasno komuniciram da prostora za fizički rast u glavnom dijelu turističke godine nemamo i ne želimo. A gledajući dosadašnje financijske pokazatelje i sukladno najavama Hrvatske narodne banke, ovu turističku godinu zaključit ćemo kao rekordnu”, kaže Glavina.

Smatra i da sada ulazimo u novu eru razvoja turizma i upravljanja turističkim tokovima, a odmičemo se od konstantnog rasta i brojanja dolazaka i noćenja u ljetnom dijelu godine, čemu smjera i nova reforma – turizam koji počiva na kvaliteti i održivosti i ‘odmiče’ se od masovnosti.

S obzirom da je hrvatki turizam sada u prijelaznom razdoblju, razumljivim drži da ima svakakvih reakcija i iz javnosti i sektora, ali ističe i da stalno komunicira sa sektorom i da se svi slažu da je održivost nešto što nema alternativu želimo li nastaviti biti uspješna turistička destinacija. Ponavlja i da u svemu treba biti važno da cijena prati kvalitetu, da tu treba biti pažljiv, i vjeruje da su toga svjesni i u sektoru.

“Usluga u kojoj omjer cijene i kvalitete nije u balansu nije dobra poruka za cijeli turistički sektor. Njome se stvara negativna i nerealna slika hrvatskog turizma i zato posebno apeliramo na racionalno formiranje cijena. Percepcija je za turizam ključna i zato se maksimalno moramo potruditi da ona bude onakva kakva je i u stvarnosti, a to je da je naša ponuda kvalitetna, raznolika i jedinstvena i u tome i leži naše bogatstvo”, dodaje.

Stoga se već sada u planovima i aktivnostima i u zemlji i na tržištima za iduću godinu 2025. naglašava pojačavanje prometa u pred i posezoni, ali i dodatno poboljšanje kvalitete ponude, jer će zbog ekonomije u mnogim zemljama politika cijene i kvalitete biti u još većem fokusu i sigurno jedan od odlučujućih faktora kod odabira destinacije za odmor.