Ukoliko ne reformiramo cijeli sustav, može se lako dogoditi da su zlatni dani hrvatskog turizma iza nas, kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina na 36. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika započetom u Opatiji.

Da se Hrvatska mora suočiti s problemima kao što su masovna apartmanizacija te spriječiti španjolski scenarij gdje stanovnici izlaze na ulice da bi protestirali protiv turizma, Glavina je istaknuo na skupu u kongresnoj dvorani hotela Ambasador koji je okupio petstotinjak ugostitelja i turističkih djelatnika, a gdje se tijekom dvodnevnog programa raspravlja i aktualizira teme koje muče obrtnike i ugostitelje.

Događaj pod organizacijom Hrvatske obrtničke komore trebao bi ponuditi odgovore na goruća pitanja domaćih djelatnika u turizmu te predstaviti zaključke koji će biti upućeni ministarstvu i drugim nadležnim institucijama koje pripremaju paket zakona u turističkom upravljanju.

Neodrživo stanje

– Moj apel koji ide prema ugostiteljima je da jako dobro pripazimo na odnos cijene i kvalitete, razgovarajte s kolegama i pokrenite sve potrebne akcije u tom smjeru.

Analize naših emitivnih tržišta otkud dolazi većina naših gostiju pokazuju da gospodarska situacija ondje nije u rastu, što znači da će prodaja turističkog proizvoda za iduću sezonu biti izuzetno zahtjevna.

To nam daje do znanja da se naša tržišta pri biranju destinacije okreću omjerima cijene i kvalitete i to je jedna stvar na kojoj moramo poraditi zato što će nam konkurentnost i rezultati ovisiti o tome.

Napustili smo model turizma koji je generiran samo na rastu; još jedan apartman, još jedan ugostiteljski objekt, naveo je Glavina pred ispunjenom dvoranom, navevši kako posebnu pozornost treba obratiti na sezonske objekte koji najviše generiraju disbalans između cijene i kvalitete.

S obzirom da cijeli niz europskih destinacija ima problema s nedostatkom radne snage u turizmu, a prema riječima ministra turizma takvi bi se problemi trebali rješavati cjelogodišnjim zapošljavanjem ljudi koji žele raditi u turističkoj branši te povećanjem plaća.

– Hrvatska je cjelogodišnja destinacija i sve naše politike se moraju tako strukturirati. Već ove godine 40 posto kapaciteta kod privatnih iznajmljivača bilo je prazno u srpnju i kolovozu, dakle srcu turističke sezone.

Broj popunjenih dana već šest godina u tim smještajnim kapacitetima pada, a velika većina njih već godinama radi lošije i ostvaruje manje prihode nego prije. Na cijeloj našoj obali mogu se vidjeti tisuće kranova i dizalica koji grade iste takve objekte, najčešće se događa da su to objekti koji rade kratki vremenski period, u visokoj sezonalnosti s politikom “zdrpi-zbriši”.

To moramo zaustaviti. To nam ukazuje na neodrživo stanje, naše destinacije u zimskim danima postaju ispražnjeni gradovi s relativno malo života, a nedavno me na otoku Hvaru iznenadila nova negativna informacija prema kojoj djeca uopće ne upisuju srednje škole zato što žive od apartmana i imovine, istaknuo je ministar Glavina.

Negodovanje u dvorani

Zahuktali trend apartmanizacije također je predstavljen kao značajan problem koji osim što domicilnom stanovništvu onemogućava kvalitetan život, izaziva poremećaje na tržištu.

Rast cijena nekretnina i dugoročnog najma, kao i nemogućnost pronalaska smještaja za dugoročni najam, direktno utječu na kvalitetu života, ali i smanjuje konkurentnost hrvatskog turizma u usporedbi s drugim europskim zemljama.

– Suživot domaćina i gostiju dao je jedan poseban iskorak hrvatskoj turističkoj ponudi i to je nešto što nas je pomoglo razviti kao vrlo konkurentnu turističku destinaciju.

S pojavama kao što je apartmanizacija, mi gubimo tu poziciju. Ako mi to ne ispravimo danas, za tri do pet godina će biti kasno, stoga su mjere koje donosimo nužne i potrebne, zaključio je Tonči Glavina, čiji je kraj obraćanja popraćen negodovanjem uzvanika uz povike poput “smanjite poreze”.

Sudionike kongresa uvodno je pozdravio i predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, istaknuvši kako je komora apolitična organizacija kojoj je jedini interes onaj 122 tisuće hrvatskih obrtnika, no kojoj treba podrška politike.

Reforma obrazovnog sustava i nedostatak radne snage

– Kronični problem obrtništva je nedostatak kvalitetne radne snage, a ono što ugostitelje u Hrvatskoj muči su veliki napori i opterećenja administrativne i porezne prirode.

Mislimo da je vrijeme da u određenim stvarima rasteretimo hrvatske ugostitelje i obrtnike. Također, sustav obrazovanja godinama nije pratio potrebe tržišta rada, stoga HOK snažno zagovara reformu strukovnog obrazovanja kojem želimo da djeca koja se odluče za obrtnička zanimanja više budu u hotelima, restoranima, kuhinjama, obrtničkim radionicama i da po završetku svog školovanja budu spremni za tržište rada, izdvojio je Kratohvil.