Podatak koji je prošloga tjedna iznijela i Vlada, o tome da je udio javnog duga u BDP-u pao za skoro 20 posto, u odnosu na razdoblje prije 8 godina, sada je potvrdila i Hrvatska narodna banka, a i Eurostat. Udio stanja duga opće države u BDP-u na kraju lipnja 2023. godine iznosio je, preciznije, 66,5 posto, što je smanjenje od 5,9 postotnih bodova u odnosu na lipanj prethodne godine i pad od 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. A s obzirom na to da je dug svojedobno iznosio preko 85 posto BDP-a, zamjetan je višegodišnji trend njegova smanjivanja.

Nastavlja se tako trend i srednjoročnog pada udjela duga opće države u BDP-u koji je započet u drugom tromjesečju 2021. godine. Ukupan konsolidirani dug svih podsektora opće države na kraju lipnja 2023. iznosio je 47,9 milijardi eura pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 2,3 milijarde eura.

Statističko priopćenje

S obzirom na strukturu duga, 69,2 posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,8 posto odnosilo na inozemni dug, navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a.

Još na kraju 2021. hrvatski javni dug iznosio je 45,63 milijarde eura, ili čak 78,1 posto, a onda je naglo počeo padati, što u Vladi pripisuju svojoj štedljivoj politici, a i činjenici da je smanjenje javnog duga bilo jedno od strateških opredjeljenja tijekom mandata premijera Andreja Plenkovića.

No, još su zanimljiviji komparativni podaci Eurostata s obzirom na to da je sada Hrvatska po udjelu javnog duga u BDP-u čak znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, a svrstala se i među pet zemalja s proračunskim viškom. Naime, na razini EU-a javni dug je iznosio lani 83,5 posto, izračunao je Eurostat. U zemljama eurozone javni dug iznosio je lani 91,0 posto, dok je u 2021. iznosio 94,8 posto. Na razini eurozone javni dug je krajem lipnja iznosio 90,3 posto, a na razini EU-a 83,1 posto.

Proračunski manjak same Europske unije i njihovog budžeta spustio se lani na 3,3 posto, s 4,7 posto u 2021. i bio je neznatno manji no što su pokazivali preliminarni izračuni.

Konačni podaci

Budući da je preporučen javni dug 60 posto, relativno je mali broj članica koji uspijeva držati tu razinu – točnije polovina članica EU-a je u toj kategoriji. Najviši je i na kraju prošle godine bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od BDP-a.

Zanimljivo je kako je trenutno po udjelu javnog duga u BDP-u u 2022. po konačnim podacima Hrvatskoj najbliža bila Njemačka, gdje je iznosio 66,1 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u i na kraju prošle godine, po Eurostatovim konačnim podacima, bilježila Estonija, od 18,5 posto.

Što se tiče stanja i izvršenja proračuna, u prošloj su godini 22 zemlje EU-a bilježile manjak u proračunu, a njih pet višak, uključujući Hrvatsku. U 12 zemalja manjak je prekoračio plafon od tri posto, koji je suspendiran zbog pandemijske i energetske krize. Najveći je bio u Italiji, gdje je iznosio osam posto BDP-a, a blizu su i Mađarska i Rumunjska s manjkom od nekih 6,2 posto.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s viškom u konsolidiranom proračunu opće države od 76 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a, pokazuju konačni podaci Eurostata. Preliminarni izračuni pokazivali su višak od 262 milijuna eura, što je odgovaralo 0,4 posto BDP-a.