Visoki troškovi energije natjerali su proizvođače čelika širom Europe da smanje proizvodnju, a neki upozoravaju da bi čeličane mogle biti i trajno ugašene, što bi ostavilo bez posla tisuće ljudi.

Proizvođač nehrđajućeg čelika Aperam bio je prisiljen zaustaviti proizvodnju unatoč čak četiri vjetroturbine i preko 50.000 solarnih panela u pogonu na istoku Belgiji,

Kompanija sada mjesečno za energiju izdvaja kao nekada u cijeloj godini i zatvorila je postrojenje s 300 radnika koje je topilo otpadni nehrđajući čelik i pretvaralo ga u goleme ploče.

“Ako potraje, svjedočit ćemo deindustrijalizaciji”

“Imamo nešto novca koji će nam omogućiti da izdržimo neko vrijeme, ali to ne može trajati godinama”, rekao je čelnik Aperama za Europu Bernard Hallemans za Reuters.

“Ako (potraje), svjedočit ćemo deindustrijalizaciji sektora poput našega, a Europa će postati ovisna o uvozu baznih metala poput našega”, dodao je.

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine.

U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto.

Europa mora naći odgovore

Europa mora pronaći odgovore, naglašava Hallemans. Prema prošlogodišnjem izvješću McKinseyja, proizvodnja čelika stvara oko 83 milijarde eura izravne dodane vrijednosti u gospodarstvu i izravno zapošljava 330.000 ljudi.

Europska komisija tvrdi da su mjere EU-a zaštitile 195.000 radnih mjesta u industriji čelika u 2021., ali kritičari upozoravaju da su troškovi energije sada toliko veliki da je uvoz možda jeftiniji čak i uz dodatne zaštitne carine.

U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU-a.

“Ako nešto ne poduzmemo, nama u Njemačkoj prijeti zima deindustrijalizacije”, rekao je predsjednik njemačke federacije čelika WV Stahl Hans Juergen Kerkhoff.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim čeličanama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

Slijede li i drugi industrijski sektori?

ArcelorMittal, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, također je ugasio visoku peć u Njemačkoj, kao i one u Francuskoj, Poljskoj i Španjolskoj, i predviđa da će njegova europska proizvodnja u četvrtom tromjesečju biti oko 17 posto niža nego godinu dana ranije.

Adolfo Aiello, zamjenik direktora europske udruge proizvođača čelika Eurofer, upozorava da bi čeličane mogle ostati zatvorene i dulje vrijeme ako se energetska kriza ne riješi u kratkom roku.

To bi se moglo bi dogoditi i drugim industrijskim sektorima koji troše puno energije, dodaje Aiello, ističući primjer industrije drugih metala, gnojiva i kemikalija.

Eurofer je priopćio da se stanje znatno pogoršalo od kolovoza kada su prognozirali 1,7-postotni pad europske potrošnje čelika u ovoj godini i solidnog oporavka u 2023. kada je prema njihovim tadašnjim procjenama trebala porasti za 5,6 posto.

Nova procjena trebala bi biti objavljena tek krajem listopada, a direktor za gospodarske studije Alessandro Sciamarelli kaže da će pad u 2022. biti veći no što se trenutno očekuje i da će biti nastavljen i u 2023.

“Slika se potpuno promijenila nakon događaja u posljednja dva mjeseca”, ističe Sciamarelli.