ZAGREB – Iako je potrošnja plina zbog dolaska ljeta osjetno pala, nevolje s tim skupim energentom nisu prestale. Ovih dana čelnike europskih energetskih kompanija i političare muče nove glavobolje. Dok se dotok plina iz Rusije u Europu gotovo prepolovio, stigla im je još jedna neugodna vijest. Do kraja godine smanjit će im se isporuke iz Sjedinjenih Država, pa je pitanje hoće li moći napuniti skladišta do sljedeće zime i osigurati nesmetanu opskrbu gospodarstva i građana.

Cijena plina na europskom tržištu u Nizozemskoj (TTF) u srijedu je skočila čak 24 posto nakon što je američka kompanija Freeport objavila da se veliki kvar na njezinom postrojenju za ukapljivanje plina u Teksasu neće moći otkloniti sve do rujna. Budući da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Europu, dotok američkog plina smanjit će se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport ima 17 posto američkih kapaciteta za ukapljivanje plina.

Da stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka plina Njemačkoj za 40 posto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o smanjenju isporuka plina Italiji za 15 posto. Gazprom je prije toga zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati plin u rubljima. Tome treba dodati da je početkom svibnja Ukrajina zatvorila trećinu svojih kapaciteta kojima ruski plin dolazi u Europu, tvrdeći da ih neće pustiti u rad sve dok su pod okupacijom ruskih snaga.

Njemačka šokirana

Ukratko, u ovom trenutku dva najveća cjevovoda koja dovode ruski plin u Europu, putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 posto, dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer Varšava, kako rekosmo, ne želi plaćati plin u rubljama.

Njemačka javnost bila je šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke plina sa 167 na 100 milijardi prostornih metara. Gazprom je tu odluku obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske postaje nužne za normalno funkcioniranje plinovoda, koje se nalaze na remontu u Njemačkoj kod Siemensa. Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, plinovod Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to je odgovorio da kompresorske postaje ne može vratiti jer su proslijeđene na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti pritisak na njegovu zemlju.

– Mislim da je to politička odluka, a ne odluka koja se može opravdavati tehničkim razlozima, kazao je Habeck, koji obavlja i dužnost ministra gospodarstva.

Prema ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina plina za iduću zimu, dao je do znanja DW.

– Kakav to učinak ima na europsko i njemačko tržište plina, morat ćemo pričekati i vidjeti, kazao je Habeck. »U pravilu, opskrbljivači su uvijek uspijevali nabavljati plin iz ostalih izvora«, dodao je vicekancelar, nastojeći umiriti građane i poduzeća.

Skladišta plina u članicama Europske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a do studenoga trebala bi se popuniti do razine od 90 posto, prema preporuci Europske komisije. Istodobno, Njemačka i ostale članice EU-a objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz plina iz Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postupno riješile energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog agresije na Ukrajinu.

– Ako mislite da ste obavili svoju domaću zadaću i da sve ide jako dobro, varate se, primijetio je Habeck.

– Nije još gotovo. To može biti samo početak. Postizanje naše neovisnosti od fosilnih goriva iz Rusije mora se snažno ubrzati, prkosno je dodao Habeck.

Šteta za gospodarstvo

Međutim, promatrači sada postavljaju pitanje hoće li Njemačka i Europa moći do zime nabaviti dovoljno plina, s obzirom na drastični pad isporuka Moskve i nemogućnosti SAD-a – koji je lani postao najveći izvoznik ukapljenog plina u svijetu – da u kraćem roku nadoknadi manjak iz Rusije. Manjak ruskog plina Europa ne može nadoknaditi ni iz zemalja Perzijskog zeljeva, jer trebaju proći godine dok obje strane ne sagrade nove kapacitete za ukapljivanje plina ili za njegov prihvat.

Oko 20 posto plina na svjetsko tržište stiže iz Rusije, od čega je – prije rata u Ukrajini – polovina završavala u Europskoj uniji. Njemačka i Italija najovisnije su o plinu iz Rusije, iz koje podmiruju 35 do 40 posto svojih potreba, koristeći ga i za proizvodnju električne energije. Mnogi postavljaju pitanje što će se dogoditi ako Moskva potpuno zatvori ventile i naprasno ubrza europsku namjeru odricanja od ruskog plina.

Drastično smanjenje dotoka plina Europi nanijelo bi golemu štetu europskom gospodarstvu, posebice njemačkom, ali i samoj Rusiji koja bi ostala bez značajnog izvora prihoda. Stoga neki energetski stručnjaci već dulje vrijeme vjeruju da nema izgleda za potpuni prekid ruskih isporuka. Međutim, situacija je neizvjesna i nitko ne može znati do koje će mjere Zapad stezati obruč sankcija oko Rusije zbog napada na Ukrajinu i kako će Moskva na to odgovoriti.

Vlade građanima preporučuju štednju energije

Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici planove za izvanredne situacije u slučaju nestašice plina, koja se sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile plin velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.

Ipak, vlade već sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni europski mediji bave se izračunima koliko se struje i plina može uštedjeti ako se na klimatizacijskim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stupanj-dva i ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Budući da se iz plina proizvodi i dio električne energije, svaka ušteda struje tijekom ljeta, kažu, omogućit će više energije tijekom zime.

Od prošlogodišnjeg svibnja do danas cijena prirodnog plina na europskom tržištu skočila je šest puta, s 25 na oko 150 eura po megavatsatu. Nakon početka rata u Ukrajini kratkotrajno se popela na 227 eura, da bi se do početka lipnja, zbog prestanka ogrjevne sezone, spustila na 80 eura. Međutim, cijena opet zabrinjavajuće poskakuje, što pokazuje da je energetska kriza, koja je Europu zahvatila prošle jeseni, sve teža.