Europski parlament usvojio je Direktivu o radu putem digitalnih platformi kojom se poboljšavaju radni uvjeti osoba koje rade putem digitalnih platformi i to kroz nova pravila za ispravljanje lažne samozaposlenosti, a također radnici više neće moći biti otpušteni na temelju odluke koju donose algoritmi, odnosno prvi put u EU-u regulira se korištenje algoritamskih sustava na radnome mjestu.

Ljudski nadzor

Direktivom se države članice EU-a obvezuju na uspostavu pravne pretpostavke da su osobe koje rade putem platforme zaposlenici te digitalne platforme (a ne samozaposlene osobe) kako bi se ispravila neravnoteža moći između digitalnih radnih platformi i osoba koje rade putem njih.

Teret dokazivanja leži na platformi, što znači da ona treba dokazati da ne postoji radni odnos. Komisija zapravo želi sve radnike koji rade putem digitalnih platformi pretvoriti u klasične radnike. To znači da će agregator za njih plaćati doprinose, kao što su za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Iako je većina radnika koji rade putem platformi formalno samozaposlena, procjenjuje se da je oko 5,5 milijuna osoba pogrešno klasificirano. Prema analizi Europske komisije iz 2021. postoji više od 500 aktivnih digitalnih radnih platformi i taj sektor zapošljava više od 28 milijuna ljudi, a očekuje se da će ta brojka dosegnuti 43 milijuna iduće godine.

Što se tiče novih pravila o upotrebi algoritama, ona osiguravaju da osobe koje rade putem platformi ne mogu biti otpuštene temeljem odluke koju donosi algoritam ili sustav automatiziranog donošenja odluka. Umjesto toga, digitalne radne platforme moraju osigurati ljudski nadzor nad važnim odlukama koje izravno utječu na osobe koje rade putem njih.

Direktivom se također uvode pravila za snažniju zaštitu podataka radnika koji rade putem platformi. Digitalnim radnim platformama zabranit će se obrada određenih vrsti osobnih podataka, kao što su podaci o nečijem emocionalnom ili psihološkom stanju i osobnim uvjerenjima.

– Zahvaljujući ovoj direktivi gotovo 40 milijuna radnika koji rade putem platformi u EU-u imat će pristup pravednim radnim uvjetima. Ovaj povijesni dogovor osigurat će im dostojanstvo, zaštitu i prava.

Njime će se ispraviti lažna samozaposlenost i spriječiti nepošteno tržišno natjecanje, zaštititi pravo samozapošljavanje i uvesti revolucionarna pravila o upravljanju algoritmima.

Postavit ćemo standarde na globalnoj razini, poručila je izvjestiteljica u Europskom parlamentu Elisabetta Gualmini i dodala da s ponosom može reći: »Europa štiti svoje radnike, svoj socijalni model i gospodarstvo!«.

Nacionalno gospodarstvo

Vijeće EU-a sada mora službeno odobriti dogovoreni tekst. Nakon objave u Službenom listu EU-a, države članice moraju u roku od dvije godine uključiti odredbe Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Prema riječima ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dražena Opalića, rad preko platformi možda zvuči privlačno, ali riječ je o nesigurnom, nestandardnom, povremenom i onom radu gdje osoba nema radni i socijalni status radnika. Stoga je u cilju veće zaštite radnika novim zakonom o radu definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme i agregatorima, pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi ministarstvo, upozorava Opalić.

Uvođenjem jedinstvene elektroničke evidencije rada svaka digitalna radna platforma dostavljat će podatke o radniku koji obavlja posao i o agregatoru, ukoliko radnik obavlja posao njegovim posredstvom, zatim o vrsti posla i ugovornog odnosa te vremenu i lokaciji početka i završetka obavljanja rada, naveo je Opalić, dodajući da će država moći u realnom vremenu pratiti te podatke, pa i detektirati eventualne nelogičnosti i nezakonitosti, a radniku će se tjedno morati osigurati minimalno pet sati posla.

Prva platforma koja je zasad ponudila mogućnost stalnog zaposlenja je Wolt, koji također nudi i opciju rada na četiri sata.

Ekonomija povremenih poslova zapošljava 100 tisuća ljudi

Ekonomija povremenih poslova ili tzv. gig ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko 100 tisuća ljudi, a većini je privlačna zbog fleksibilnosti – jer osim što radite koliko i kad želite, gig ekonomija omogućava i češće mijenjanje poslova.

Gig ekonomija, koja je »eksploziju« doživjela tijekom pandemije, temelji se na digitalnim platformama ili aplikacijama, a u Hrvatskoj su najpopularnije Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt.

Digitalne radne platforme prisutne su u brojnim gospodarskim sektorima, bilo da se radi o uslugama »na licu mjesta«, kao što su vožnja i dostava hrane, ili uslugama na internetu, kao što su programiranje i prevođenje.