Marijan Susenj/PIXSELL
HERA bi trebala imati bolji uvid u to tko kome, u kojim količinama i po kojim cijenama prodaje prirodni plin na tržištu, kaže Umićević
povezane vijesti
- “Najuspješnija” tvrtka u Hrvatskoj ima tri zaposlena i dobit od 845 milijuna, ali je sada u – stečaju. Poznata je po megaferi
- Nafta je skoro pa povijesno jeftina, ali Hrvati i dalje plaćaju skupo gorivo. Naftni stručnjak tumači zbog čega
- Antikorupcijsko vijeće imat će zadnje saslušanje oko Ine: ‘Doznali smo već dosta toga’
Država je već odavno trebala uvesti znatno stroži i učinkovitiji nadzor nad trgovinom plinom, što pokazuje i afera u Ini, a u uvjetima poput sadašnjih, kada cijene energije nezadrživo rastu, mora u potpunosti, barem privremeno, zabraniti izvoz bilo kojeg domaćeg energenta, smatra energetski stručnjak Jasminko Umićević koji kaže kako je nedopustivo da mimo sustava državnog nadzora nad trgovinom plinom tako velike količine plina budu prodane u inozemstvo, pri čemu je Ina oštećena za, kako procjenjuju istražitelji, više od milijardu kuna.
– Evidentno je, iz svega što smo do sad čuli, da je cijela afera otkrivena samo zbog toga što su na račun jednoga od osumnjičenih, oca Ininog direktora za trgovinu plinom, Damira Škugora, uplaćena sredstva u stotinama milijuna kuna. Da toga nije bilo, pitanje je bi li sve skupa uopće bilo otkriveno i kada. To pokazuje da je potreban sustav koji će imati uvida u količine i cijene plina koje se prodaju na tržištu, posebno u sadašnjim okolnostima kada plina nedostaje u gotovo cijeloj Europi, a cijene neprestano rastu, rekao je Umićević.
Uvid u poslovanje
On ističe kako Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ima više nego dobar uvid u poslovanje distributera i opskrbljivača prirodnim plinom, posebno u kategoriji kućanstava, dok ni to ni druga tijela nemaju previše uvida u količine i cijene plina koje kupuju i prodaju trgovci na slobodnom tržištu. Inače, distributeri HERA-i moraju podnositi detaljna godišnja izvješća sa svim stavkama poslovanja, a opskrbljivači čak kvartalna i to s točno navedenim brojem kupaca, prodanim količinama i tarifnim modelima koje primjenjuju. Takvog nadzora u trgovini plinom, kaže Umićević, nema ili nije dovoljan.
– Jasno je da bi HERA i ovdje trebala imati bolji uvid u to tko kome, u kojim količinama i po kojim cijenama prodaje prirodni plin na tržištu. S tim da izvoz domaćeg plina treba privremeno zabraniti, za što vlada treba naći model i način. Ako sve druge države uvode takva ograničenja, ne vidim zašto to ne bi mogla i Hrvatska. Apsurdno je u ovoj aferi da je Inin plin prodavan po cijeni daleko ispod tržišne, dok istodobno sama Ina nije punila svoj dio skladišta podzemnog plina Okoli. Još je apsurdnije da je istodobno, zbog nezainteresiranosti zakupaca, HEP preuzeo obavezu punjenja skladišta, plinom koji kupuje po tržišnoj cijeni, za što se morao zadužiti za stotine milijuna eura, kaže Umićević.
Smatra i da bi država od Ine trebala naplatiti koncesijske naknade, u iznosu koji odgovara postotku od tržišne cijene plina, a ne one iz ugovora poput onih s tvrtkom Plinara istočne Slavonije, kojoj je Ina plin prodavala za manje od 20 eura po megavatsatu, da bi ga kasnije tvrtka OMS upravljanje prodavala u inozemstvo po deset ili više puta većoj cijeni.
Mijenjati uvjete
– Treba vidjeti koliko je naplaćeno koncesijske naknade i u odnosu na koju cijenu. Nije isto ako država naplati koncesijsku naknadu od dvanaest ili petnaest posto od 19,40 eura po megavatsatu, ili od 250 eura po megavatsatu. Tako država može naplatiti nastalu štetu u proračunu, a ne oduzimanjem novca osumnjičenima, jer će taj novac eventualno moći koristiti po završetku sudskog procesa, smatra Umićević. Naplata koncesijskih naknada na osnovi tržišnih cijena plina znatno je važnija, dodaje, od pukog pozivanja na odgovornost članova uprave i nadzornog odbora Ine.
Zanimalo nas je i treba li procedura pokretanja poduzeća za trgovinu plinom ostati jednostavna poput sadašnje, gdje je novoosnovana tvrtka s jednim zaposlenim odjednom počela trgovati plinom vrijednim milijarde kuna. Inače, upit o uvjetima pokretanja biznisa trgovine plinom i nadzora nad njom još prošlog tjedna uputili smo HERA-i, iz koje odgovor do sad nismo dobili.
– HERA nije ništa pogriješila u ovom slučaju. Tvrtka putem koje je prodavan plin iz Ine pokrenuta je u skladu sa svim uvjetima, propisanima zakonima, odnosno podzakonskim aktima i pravilnicima. HERA nije mogla učiniti ništa, nego izdati im dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, odnosno trgovine plinom, ako su uvjeti bili zadovoljeni. Treba li mijenjati uvjete, o tome se može raspravljati, ali smatram da država svakako mora imati bolje mehanizme nadzora nad trgovinom plinom, zaključuje Umićević.